"Možemo da hranimo čitavu BiH ali nema podrške"

"Na tržištu ništa drugo nije poskupjelo. A ucjenjuju naše proizvođače. Naravno da nam treba uvoz, jer nemamo dovoljno, ali je neophodno da se ulaže u poljoprivredu. Mi bismo mogli imati dovoljno žita, jer smo ga imali dovoljno i prije rata. Semberija i Posavina mogu hraniti čitavu državu, ali nema podrške i šta da ljudi urade, na kraju bacaju, daju stoci…"

Za deset mjeseci ove godine u BiH je uvezeno 33.511.714 kg žitarica više nego lani, ali bez obzira na količinu, jeftinije su za 1,63 miliona KM. I dok s jedne strane poljoprivrednici smatraju da je na to uticao pad cijena energenata, s druge ipak ističu da nije potrebno toliko uvoziti jer domaći proizvođači imaju zaliha.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, za deset mjeseci ove godine uvezena su 428.918.383 kg žitarica, u vrijednosti od 205.312.541 KM.

"Izvezeno je 22.208.677,95 kg, čija je ukupna vrijednost 11.750.438 KM", navode iz UIO BiH.

Lani je, navode, uvezeno 395.406.669,80 kg, u vrijednosti od 206.942.687,66 KM, dok je izvezeno 33.713.024, čija je vrijednost 13.894.096 KM.

"Najviše je uvezeno iz Rusije, a slijede Mađarska, Hrvatska, dok su na četvrtom i petom mjestu Italija i Francuska. Izvezeno je najviše žitarica u Hrvatsku i Tursku, dok je na trećem mjestu Rusija", navode iz UIO.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, za "Nezavisne" kaže da su pšenica i kukuruz roba čija cijena zavisi od cijene na svjetskom tržištu.

"S obzirom na to da je u zadnjih pet godina, od pojave korone i nagovještaja energetskih kriza, došlo do poremećaja tržišta poljoprivrednih proizvoda na globalnom nivou, više ništa nema ciklus u kojem se možemo ravnati, već je u pitanju haotično kretanje cijena. Isto tako, prije dvije-tri godine smo imali ekstremno visoke cijene žitarica, a sada je, pored lošijih prinosa kod nas, kada su u pitanju kukuruz i jare kulture, došlo do pada proizvodnje i stradanja usjeva", rekao je Marinković.

Kako kaže, trebalo je očekivati da će biti slabija onuda i da će cijene skočiti, međutim, sve je to nadomješteno uvozom.

"Ranije sam spominjao da se ne treba bojati da ćemo biti gladni, s obzirom na to da je BiH, nažalost, orijentisana uvozno kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja. Ipak, sve to je doprinijelo stabilizaciji cijena i blagim pojeftinjenjima. Činjenica je da su energenti prethodno pojeftinili i sve je uticalo da dođe do blagog pada. No, slabija je potražnja kod nas, jer je desetkovan stočni fond i tek je početak zanavljanja, a s obzirom na to da je svinjarstvo bilo značajan potrošač kukuruza, pa i pšenice, te ječma i drugih žitarica", ističe Marinković.

Dodaje da je sve što imamo domaćih zaliha žitarica kod poljoprivrednih proizvođača, a eventualno i kod otkupljivača, "koji su računali da će doći do skoka cijena, pa su otkupili izvjesne količine žitarica, no, ne zna se koje su to zalihe".

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, smatra da nije potrebno toliko uvoziti, jer, kako kaže, "da sad obiđemo domaće proizvođače, našlo bi se dosta zaliha, sa kojima oni ne znaju šta će, i na kraju će ga dati stoci".

"Poznato je da mi imamo skuplju proizvodnju, tako da je logično da je proizvod malo skuplji. Ali, odgovorno tvrdim da je taj proizvod daleko kvalitetniji od uvoznog, jer naši uvoznici traže po svijetu svjetsko smeće koje niko neće, i ono uglavnom ovdje završava", naglašava Bićo za "Nezavisne".

Posljednjih dana, navodi, najavljuju da će poskupjeti hljeb, brašno, te se pita zašto.

"Na tržištu ništa drugo nije poskupjelo. A ucjenjuju naše proizvođače. Naravno da nam treba uvoz, jer nemamo dovoljno, ali je neophodno da se ulaže u poljoprivredu. Mi bismo mogli imati dovoljno žita, jer smo ga imali dovoljno i prije rata. Semberija i Posavina mogu hraniti čitavu državu, ali nema podrške i šta da ljudi urade, na kraju bacaju, daju stoci…", rekao je Bićo i dodao da ovdje sve naopako funkcioniše, pa i to.

Poručuje da prvo treba otkupiti naše žitarice, pa onda uvoziti.

(Nezavisne) Foto: BN