Profesor ustavnog prava: Neustavno ponašanje Predsjedništva BiH

Koliko su neustavni ponašanje i praksa Predsjedništva BiH u vezi izjavljivanja veta za zaštitu entitetskog interesa od strane preglasanog člana Predsjedništva BiH, na koju praksu, a ne na Ustav BiH, se neki dan pozvala srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović da bi bezuspješno "obrazložila" zbog čega nije izjavila veto protiv odluke ostala dva člana Predsjedništva kojom su utvrdili i Parlamentu BiH uputili svoj neustavni Prijedlog zakona o državnoj imovini, može se vidjeti i na primjeru koji dajem u nastavku.

Dr Milan Blagojević 

Poslovnikom Predsjedništva BiH propisano je (član 39) raspuštanje Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Prema tom članu, Predsjedništvo BiH između ostalog može raspustiti Dom naroda i ako dođe do promjene parlamentarne većine u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Ova odredba Poslovnika je očigledno suprotna Ustavu BiH, koji nijednom svojom odredbom ne propisuje da se Dom naroda može raspustiti ako dođe do promjene parlamentarne većine u entitetskom parlamentu. 

Ali, nažalost, iako je očigledno suprotna Ustavu BiH, takva odredba Poslovnika Predsjedništva BiH egzistira već godinama.

U svrhu njene realizacije Poslovnikom je dalje propisano (član 39. stav 4) da Predsjedništvo nastoji da konsenzusom usvoji odluku o raspuštanju Doma naroda, ali i da, ako ne postigne konsenzus, dva člana Predsjedništva BiH mogu raspustiti Dom naroda.

Dakle, u vezi ovog pitanja, koje je par excellence unutrašnje-političko i pravno pitanje, a ne pitanje spoljne politike, po neustavnoj praksi Predsjedništva BiH na koju se poziva Željka Cvijanović kako bi odbila da izjavi veto, ona to ne bi učinila ni u ovom slučaju, već bi i tada rekla, kao neki dan, da se veto navodno može izjaviti samo protiv onih odluka Predsjedništva BiH kojima je jedan od njegovih članova preglasan u pitanjima spoljne politike BiH.

Takvo ponašanje je neustavno. Naime, nije nemoguće da se u budućnosti, za recimo pet ili deset godina, desi da u Narodnoj skupštini dođe do promjene parlamentarne većine, pa da umjesto dotadašnje većine neka druga politička kombinacija postane većina, ali da u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i dalje kao delegati iz Republike Srpske ostanu ona lica koja je izabrala ranija skupštinska većina u Narodnoj skupštini.

U takvoj situaciji nije nemoguće da se bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH pozovu na navedeni neustavni član 39. Poslovnika i da, preglasavajući srpskog člana Predsjedništva, donesu odluku o raspuštanju Doma naroda.

Prema neustavnoj praksi Predsjedništva i ponašanju kakvo je neki dan bilo ponašanje Željke Cvijanović, taj budući srpski član Predsjedništva će reći da se tako prije njega ponašala Željka Cvijanović pa da ne može on sad da izjavi veto, kada to prije njega htjela da učini Cvijanovićeva, jer je prema njenom mišljenju to moguće učiniti samo u pitanjima spoljne politike.

Tako, dakle, neustavno ponašanje i praksa vremenom postanu pravilo, uprkos tome što su neustavni.

Jer, Ustav BiH u članu 5.2d) propisuje pravo preglasanog člana Predsjedništva da izjavi veto protiv svake odluke ostala dva člana Predsjedništva, bez obzira na to da li je riječ o odluci iz oblasti spoljne politike ili unutrašnje politike i unutrašnjih odnosa u BiH, kao i bez obzira na to da li se radi o odluci koja je iz nadležnosti Predsjedništva ili je pak riječ o odluci kojom su dva člana preglasavanjem odlučili o pitanjima izvan ustavnih nadležnosti Predsjedništva BiH.

Piše: Dr Milan Blagojević