Cijenom krompira nisu zadovoljni ni proizvođači ni kupci

Krompir je jedno od najčšće upotrebljivanog povrća u domaćinstvima i od njega se može napraviti mnogo jela. Njegova energetska vrijednost je 86 kalorija na 100 grama obroka, a sadrži 80,96 odsto vode i 0,14 odsto masti. 

Prestonica ovog krtolastog voća na ovim prostima je visoravan Borike kod Rogatice gdje je i brendiran i zaštićen proizvod. 

Istraživali smo koliko košta proizvođače proizvodnja krompira, koliko na njemu mogu zaraditi, ko skida kajmak, da li onaj ko ga gaji ili ko ga prodaje i da li su potrošači zadovoljni aktuelnim cijenama krtole. 

Anketirani građani u Višegradu kažu da je u prodavnicama krompir skup, dvije marke, a najlakše ga je proizvoditi. I da treba samo otići do Borika i kupiti ga po jednu marku po kilogramu.

Na višegradskoj pijaci cijene krompira su 1,5 KM dok su u prodavnicama dvije konvertibilne marke. Cijenama krompira nisu zadovoljni ni proizvođači ni potrošači. 

"Nije isto proizvoditi krompir na Borikama i u ravničarskim predjelima. Može se komotno reći da je cijena proizvodnje krompira po jednom hektaru od 12 do 20.000 KM. S tim da se zasadi sertifikovano sjeme „elita“", kaže inženjer poljoprivrede i proizvođač krompira Novo Motika.

Ako je prinos solidan i prosječan proizvođaču  može da čisto ostane po zasijanom hektaru od osam do deset hiljada konvertibilnih maraka. Prodajna cijena kilograma krompira na njivi trenutno  je jedna konvertibilna marka.

"Ukoliko je prinos manji od 20 tona po hektaru onda je čist gubitak . Istina u sjemenskoj proizvodnnji Ministarstvo za poljoprivredu ima subvencije tako je je to važno i da nije njih proizvodnja se gotovo  ne bi isplatila", dodaje Novo Motika 

Proizvođač Dragan Motika je zasijao krompirom tri i po hektara.

"Očekujem oko 60.000 KM bruto zaradu a prinos bi treblo da bude 18 tona po hektaru . Znači ukupan bi prinos bio oko 60 tona sa zasijane površine od 3,5 hektara", dodaje Dragan Motika.

Računica je prosta. Proizvođač zaradi po kilogramu jednu KM, a trgovci i posrednici isto toliko.

Ipak kampanje proizvođača u fazi sjetve, zaštite i vađenja krompira traju najviše 20 dana u godini a seljak ostalo svaštari. Možda su zato  Borike visoravan bogatih ljudi. 

Prapostojbina krompira je Južna Amerika a u Englesku je donešen 1586 godine. Prve krtole u Srbiju je donio Dostij Obradović 1759 godine ali narod se  dugo opirao njegovj upotrebi u ishrani smatrajući ga đavoljom biljkom. 

(BN) Foto: BN