Kako vlast troši desetine milijardi maraka od akciza?

Uprava za indirektno oporezivanje objavila da je BiH od 2006. godine do danas od akciza i putarina na gorivo prikupila čak 15,8 milijardi maraka, a tu su i milionska sredstva prikupljena od svih drugih vrsta akciza. Ogromni iznosi prikupljenih sredstava ponovo su otvorili pitanje gdje ide taj novac, kome i na koji način se isti raspodjeljuje?

Decenijama građani plaćaju akcize ili putarine na kupovinu svakog litra goriva, piva, vina, i drugih pića, kafe pri registraciji automobila. Trebalo bi da postoje jasna i stroga pravila gdje se taj novac usmjerava i kako se troši. Međutim pitanje je da li je to zaista tako?

U ozbiljnim ekonomijama postoji jasno pravilo da se prihodi od akciza, prelevmana, putarina troše strogo namjenski. Jer smisao nije uzimanje novca, nego suzbijanje štetnih posljedica.

Tako bi na primjer sredstva od akciza na alkoholna pića trebalo da budu usmjerena zdravstvu u cilju prevencije i liječenja alkoholizma, a nikako u budžet za opštu potrošnju i krpljenje rupa. Međutim kod nas se upravo to dešava.

"Naravno da je potrebno da tako značajan novac, taj poseban porez koji se ubire da tačno znamo kome ide, da li on treba ići konkretno samo za obnovu puteva, manje razvijenim opštinama ili zdravstvu – za to treba neki sistemski plan.

Od toga ova vlast konstantno bježi od kako je došla na vlast 2006. godine. Ako nemate plan utroška onda možete da raspoređujete kako vi želite i prema sopstvenom nahođenju", smatra novinar i urednik portala Kapital Siniša Vukelić. 

U proteklim godinama bio je veliki broj inicijativa da se sredstva od akciza usmjere za pomoć zdravstvenim ustanovama, ali bez konkretnog efekta. Ekonomisti kao primjer nenamjenskog trošenja navode akcizu na duvanske proizvode.

Za svaku kutiju cigareta plaća se proporcionalna akciza od 42% maloprodajne cijene i specifična akciza od 1,65 KM po kutiji, a na rezani duvan u legalnoj prodaji u prodavnicama i kioscima 138,4 marke po kilogramu, pa se u ovoj godini očekuje prihod veći od milijardu maraka.

Međutim, ekonomsko pravilo da ova sredstva budu usmjerena u prevenciju pušenja i medicinske tretmane, neće biti ispoštovano.

"Gdje bi se jedan značajan dio sredstava uputio na prevenciju smanjenje pušenja, a onda i kroz zdravstvo nažalost u tom smislu BiH i drugi nivoi vlasti nisu na visini zadatka. Najčešće se namjenska sredstva ne troše na način kao što ekonomska teorija i praksa u drugim zemljama nalažu", smatra Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT.

Posebno je sporno trošenje sredstava od putarina. Građani po ovom osnovu plaćaju putarine za izgradnju autoputeva, kao i namet za održavanje puteva.

Iako je od 2006. po osnovu akciza na gorivo i putarina prikupljeno skoro 16 milijardi maraka, autoputevi se grade iz kredita, a predstavnici opozicije upozoravaju da se i sredstva za održavanje magistralnih i drugih puteva raspoređuju neravnomjerno i uz presudan uticaj politike.

"Svi znamo da mi iz Foče ako idemo prema Crnoj Gori to je taj najgori magistralni put u evropi Foča – Šćepan polje, pa imate dalje put Foča – Sarajevo koji je takođe kritičan i ljudi tu i ginu nažalost, a da ne pričamo o putu Foča – Tjentište. Istok je totalno zanemaren od ove vlast jer ona razmišlja po principu gdje je veće glasačko tijelo", smatra Ognjen Bodiroga, poslanik SDS-a u NSRS.

Prihodi na naftu i derivate su raspodijeljeni tako da je Federaciji pripalo 62%, Republici Srpskoj 34,4%, a Brčko distriktu oko 3 i po odsto. Međutim, nakon raspodjele sa jedinstvenog računa, u budžete entiteta, prestaje svaka transparentost i sredstva završavaju za sve druge namjene od pokrivanja minusa do javne potrošnje.

(BN) Foto: BN