Najljepša rijeka Evrope - Drina pretvorena u šljunkaru

Na obalama jedne od najljepših rijeka Evrope umjesto ribara i ljubitelja prirode danas je mehanizacija. Iskopava se šljunak, obale se ruše i proširuju, riječno korito se pregrađuje, ugrožava se i riblji fond

Republika Srpska 13.04.2024 | 15:49

Za staru narodnu poslovicu “Krivu Drinu niko ne ispravi”, mlađe generacije možda nisu ni čule.

Svi koji dobro poznaju Drinu i koji su odrastali pored njenih obala, godinama već tvrde da ovu rijeku i njene obale, od davnina poznate po neobičnoj, pomalo divljoj i neukrotivoj ljepoti, danas ne mogu ni prepoznati.

Nasipi i brežuljci

Usljed prekomjerne i nekontrolisane eksploatacije šljunka, Drina danas više liči na veliku šljunkaru, premreženu nizom nasipa i brežuljaka od šljunka koji čekaju na utovar.

Mještani Amajlija kažu da se šljunak odvozi na gradilište auto – puta Bijeljina – Rača, odnosno Kuzimin – Bijeljina. Vlasnici vikendica kažu da se Drina ne može prepoznati.

Mještani ne žele javno pričati

Većina mještana Amajlija ne želi javno da priča o “uzurpatorima” rijeke Drine i šljunka koji se nemilosrdno iskopava, a mnogi samo procijede kroz zube, onako, više za sebe: “Mafija s jedne, mafija s druge strane. Nema pravne države. Kome da se obratimo za pomoć?”

Produbljeno riječno korito, pobjegla i voda i riba

Boban Jahić, zaljubljenik u Drinu koji veći dio godine provodi u vikendici, nedaleko od Eko – kampa, kaže da je korito rijeke produbljeno za četiri do pet metara, upravo zbog nekontrolisane eksploatacije šljunka.

– Od mještana Amajlija čujemo da već sada, u aprilu, nema dovoljno vode na dvorišnim i njivskim  pumpama čije su cijevi šest metara duboko u zemlji.

Ljudima je voda neophodna za navodnjavanje povrća i usjeva. Što se šljunak više eksploatiše, sve više opada nivo Drine. Zima je bila suva i topla, bez snijega, tako da se ni normalan tok rijeke ne može formirati. Provodim ljeta na Drini, uživam u ribolovu.

Od 2018. godine, u godinama korone, kada je počelo vađenje šljunka, poremećen je riječni vodostaj. Nema više ni ribe u Drini. Riba traži mir, tišinu, ne odgovara joj danonoćno brujanje i brektanje teških mašina sa dizalicama i utovarivačima. Sada se može uhvatiti poneki keder i to je to.

Od Drine je stvorena jedna velika šljunkara. Šta nam vrijedi rijeka, kada nema vode u njenom koritu, nema života na kakav smo bili navikli – kaže  Jahić.

Od upozorenja ekologa puno vajde nema

Ekolozi godinama upozoravaju da je Drina ugrožena, da su njene obale pretvorene u šikare i baruštine, da se šljunak nemilosrdno i nekontrolisano iskopava i odvozi. Neformalna grupa građana “Stop nelegalnim šljunkarama na rijeci Drini” svake godine organizuju jednodnevne kampanje po gradovima pored Drine, ali, od toga kao da nikakve vajde nema.

Drina je postala “rudnik”

Šljunak se i dalje iskopava, obale se ruše i proširuju, riječno korito se  pregrađuje, ugrožava se i riblji fond. Prijave o protivzakonitom zauzimanju i eksploataciji  prirodnih bogatstava i dobara od opšteg značaja godinama leže u ladicama tužilaca.

Nelegalna eksploatacija šljunka, prema podacima Republičke uprave za inspekcijske poslove iz Banjaluke, najizraženija je na području dobojske i bijeljinske regije.

Međutim, kada  sa takvom konstatacijom nastupite pred odgovornima u Javnom preduzeću “Vode Srpske”, oni će ustvrditi da  redovno kontrolišu firme koje se bave eksploatacijom šljunka iz drinskog korita i da nelegalnih firmi na ovom području, praktično i nema.

Danju, noću kopaju

S druge strane, na desnoj, ali i na lijevoj  obali Drine, na području opštine Bogatić iu semberskom selu Amajlije, sve do Pavlovića mosta, mogu se svakodnevno vidjeti na desetine kamiona, buldožera i druge mehanizacije koji i danju i noću kopaju i odvoze šljunak sa drinskih obala.

Devastacija najljepše rijeke

Zbog neriješenog pitanja granice između BiH i Srbije, teško je utvrditi stvarne razmjere devastacije najljepše evropske rijeke na području koje je svega nekoliko kilometara udaljeno od ušća u rijeku Savu.

Na izgradnju drinskog nasipa čeka se 10 godina
Treba podsjetiti da se na izgradnju drinskog nasipa čekalo punih deset godina, te da je u katastrofalnim poplavama iz 2014. godine na zemljištu, imanjima i privrednim objektima pričinjena ukupna šteta od oko 400 miliona KM.

Na području gdje narod većinom živi od proizvodnje hrane i poljoprivrede, mnogi vlasnici najplodnijeg zemljišta iz Drinskog polja nisu mogli da se pomire s činjenicom da će njihove plodne njive biti presječene novim nasipom.

Postupak eksproprijacije sporazumno je riješen za 110 parcela, a status drugog diijela parcela trenutno se rješava sudskim putem.

Kada drinski nasip, u dužini od 33 kilometra, jednog dana bude izgrađen, procijenjeno je da će od poplava biti zaštićeno oko 30.000 imanja,  nekoliko stotina privrednih subjekata I više od 20.000 hektara plodnog zemljišta.

(Interview.ba)