BiH među zemljama sa najstarijim stanovništvom

BiH u rijetkim prilikama može da se nađe na vrhu neke liste sa najbogatijim zemljama Evrope. Kad se na toj listi i nađe, priča koja iza toga stoji uvijek je dio negativne statistike. Ovaj put se nalazimo u društvu zemalja sa najstarijim stanovništom u Evropi i svijetu. Demografska katastrofa u BiH sve je izvjesnija.

Demografska zima okovala je Evropu. Evropa danas s razlogom može da nosi epitet starog kontinenta. Stanovništo je sve starije pa su tako u vrhu neslavne liste sa najstarijim stanovništvom  Njemačka u kojoj je prosječna starost 46,1 godinu, Italija 44,5, Austrija sa 44,3 godine i Švajcarska 42 godine. Rame uz rame sa tim zemljama stoji i BiH.

“Prosječna starost stanovništva u BiH prema popisu iz 2013. godine bila je 39,5 godina. Danas sve procjene govore, a potvrđuju međunarodne organizacije, da nam je prosječna starost između 44 i 45 godina”, kaže docent dr Amer Osmić sa Odsjeka za sociologiju Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Ako uporedmo broj umrlih i rođenih u BiH, rezultat nas ostavlja bez daha. Samo u toku jedne godine na toj razlici gubimo jedan grad veličine npr. Nevesinja ili Fojnice, kaže dalje Osmić.

“BiH je u posljednjih 10 godina izgubila od 300.000 do 350.000 stanovnika. Isti podaci pokazuju da je BiH u toku prošle godine ostala bez oko 16.000 stanovnika kada je riječ o prirodnom priraštaju. Naglašavam da nisu uzeta u obzir mehanička kretanja stanovništva, odlazak koji je problem broj dva, a ustvari je problem broj jedan u zemlju”, ističe Osmić.  

Jedan od osnovnih razloga što nas je sve manje je što mladi ljudi sve kasnije stupaju u brak i rađaju djecu, objašnjava dr Darko Marković, specijalista ginekologije i akušerstva iz Bijeljine.

“Kod nas se žene za prvo dijete odlučuju prosječno u 29. godini, a znamo da je najidealniji period i najzdravije po svaku žensku osobu da rađa dijete između 20 i 24 godine. Ja u svojoj praksi sve više srećem žene koje rađaju posle 35, a često i sa 40, 41, 42 godine”, kaže Marković.

Demograf mr Biljana Spasić iznosi zabrinjavajuću činjenicu da mladi čine 13-14 odsto stanovništva, dok je starijih od 65 dva i po puta više.

“Zato se kod nas sad otvaraju starački domovi, a porodilišta su nam prazna, porodilišta nam se zatvaraju. Ako se narod ne rađa, on nestaje, država se prazni”, ističe Spasićeva.

Navikli smo da političari u BiH narod plaše govoreći da je jedan narod ugrožen od ostalih. U ovom slučaju, kaže stručnjaci, svi smo mi u istom problemu. Potrebno je svim snagama boriti se za one koji su ostali i još nemaju namjeru da odu, a koje sistem kao da uporno tjera odavde.

“Sada se to rjeđe dešava ali još imamo problem sa kod mene dođe bračni par, kažu mi da je žena u drugom stanju pa će zato izgubiti posao jer nije zaposlena za stalno. Zbog toga me trudnice mole da ne prijavljujem da su trudne da bi prvo pokušala da dobiju ugovor za stalni radni odnos”, kaže Marković.

Kako bismo zaustavili demografski sunovrat potreban nam je sistemski pristup na nivou BiH koji bi imao tri dimenzije, a koji bi trebalo da ublaži projekcije da će do 2070. godine u BiH živjeti manje od milion i po ljudi, smatra Osmić.

“Prva dimeznija su mjere koji bi vrlo brzo uredile plodom, najčeščeće finansijske. Onda dolaze srednjoročne gdje bi trebalo da se fokusiramo na način vođenja brige o djeci nakon porodiljskog odsustva majke, pogotovo u manjim sredinama ”, navodi Osmić.

“Mi smo prošli crvenu liniju i bojim se da poslije toga bilo koje mjere koje države preduzima neće donijeti rezultate u demografskom smislu”, mišljenja je Spasićeva.

Dok se Evropa bori sa problemom starog stanovništva, afričke zemlje nemaju taj problem. Poređenja radi, bogata Njemačka ima najstarije stanovništvo u Evropi, dok je prosjek u siromašnom Nigeru, Ugandi ili Maliju između 15 i 16 godina. To objašnjava pomjeranje ljudi iz tih zemalja u bogate evropske zemlje, ali i zašto je za mnoge od njih čak i BiH obećani raj.  

(BN) Foto: Ilustracija/BN