Njemačka: Rast desnice i veliki pad privrede

Iz Njemačke ne prestaju stizati loše vijesti. Na političkom planu, velik dio društva sa zaprepaštenjem i zabrinutošću prati strelovit uspon krajnje desnice, a na privrednom planu stvari takođe izgledaju sve sumornije.

Svijet 08.09.2023 | 15:11

Oštar pad u proizvodnji automobila potaknuo je još dublji pad u njemačkoj industriji jer je proizvodnja u julu pala treći uzastopni mjesec, što pojačava pritisak na vladu kancelara Olafa Šolca da učini više kako bi izvukla privredu iz krize.

Pad od 0,8 odsto na mjesečnom nivou, o kojem je izvijestio njemački statistički ured, premašio je pad od 0,5 odsto koji su prognozirali ekonomisti u anketi agencije Reuters. Pad bi bio još veći da nije došlo do oporavka energetske i građevinske proizvodnje u julu. Proizvodnja u njemačkom sektoru proizvodnje automobila, pak, pala je za 9%.

Najveća evropska privreda smanjila se ili stagnirala u posljednja tri tromjesečja, a oporavak od pandemije virusa korona bio je sporiji od onog u SAD-u i cjelokupnoj evrozoni, uz više cijene energije, rastuće kamatama i usporavanje trgovine s Kinom - koja je drugo po veličini njemačko izvozno tržište - posebno teško pogađajući samo srce industrijsko centra Evrope.

Ralf Solven, ekonomist njemačke banke Commerzbank, rekao je da je kontinuirani pad industrijske proizvodnje uticao na sve proizvodne sektore, ukazujući da će to vjerovatno nastaviti doprinositi smanjenju njemačke privrede u drugoj polovini godine.

Kao dodatak sumornoj slici, statistički ured Evropske unije smanjio je svoju službenu procjenu rasta evrozone u drugom tromjesečju sa 0,3 na 0,1 odsto. Ovaj potez uslijedio je nakon smanjenja procjene rasta od strane Italije, Irske i Austrije, što znači da evrozona dodatno zaostaje za SAD-om, čiji je BDP porastao 0,6% u tromjesečju. U međuvremenu, euro je pao 0,2% na 1,0707 dolara u odnosu na američki dolar u četvrtak, približivši se najnižem nivou u tri mjeseca.

Takođe, rastu strahovi od premještanja proizvodnje njemačkih industrijskih grupacija u inostranstvo. Hemijski div BASF odlučio je izgraditi novu tvornicu vrijednu 10 milijardi evra u Kini te smanjuje svoje golemo sjedište na obalama Rajne u Ludwvgshafenu. Njemačka komora za trgovinu i industriju (DIHK) nedavno je ustanovila da je 32 odsto anketiranih firmi dalo prednost ulaganjima u inostranstvu u odnosu na širenje kod kuće, kako piše Financial Times.

"Njemačka industrijska proizvodnja nastavlja strmoglavo ponirati, tako da čak i okorjeli pesimisti postaju uplašeni", kaže Karsten Brzeski, ekonomista nizozemske banke ING, koji je izračunao da je njemačka industrijska proizvodnja još uvijek 7% ispod nivoa prije pandemije.

Vlada se našla pod velikim pritiskom da se uhvati u koštac s ekonomskim problemima zemlje. Ove je sedmice kancelar Šolc obećao potaknuti rast i smanjiti birokraciju ubrzanjem digitalizacije u segmentima internetske državne usluge i e-računa - područja u kojima Njemačka zaostaje - te olakšavanjem osnivanja i izgradnje start-upova. Šolc je odbacio ideju o subvencionirsnoj cijeni električne energije za firme koje troše velike količine energenata kao dio svojih primarnih privrednih aktivnosti, ili veliki paket poticaja za poticanje rasta.

Prošle je sedmice predstavio planove paketa olakšica za porez na dobit u iznosu od sedam milijardi evra, koji uključuje nova pravila o amortizaciji investicionih troškova za izgradnju, digitalizaciju i zelenu energiju.

"Pozitivna vijest je da se napokon povećao osjećaj hitnosti", kaže Brzeski.

Sada, navodi, treba pričekati konkretnije političke akcije, a do tada stagnacija u industriji i široj ekonomiji, ističe, izgleda kao novo normalno.

Destatis, njemačka savezna agencija za statistiku, saopštila je da je pad industrijske proizvodnje na godišnjem nivou u julu iznosio 2,1%. Po potrošniji energije najintenzivnije industrije, poput hemijske, metaloprerađivačke i industrije stakla, pretrpjele su veći pad od 11,4%.

Istovremeno, njemački proizvođači rješavaju svoje zaostale narudžbe, ali se one smanjuju. Naime, nove narudžbe za njemačku industriju pale su za 10,7% u julu u odnosu na juni, što je najveći pad otkako su mnoge tvornice bile zatvorene zbog udara pandemije u aprilu 2020. godine.

"Iako je zaostatak kada su neizvršene narudžbe u pitanju još uvijek velik, on je u stalnom padu pa vjerovatno neće još dugo podržavati proizvodnju", upozorila je Franciska Palmas, ekonomistkinja u konsultantskoj firmi Capital Economics.

Tamo očekuju da će proizvodnja dodatno pasti u ostatku godine i pridonijeti ponovnom ulasku Njemačke u recesiju.

Još jedan faktor koji koči mnoge njemačke firme je nedostatak radne snage. Istraživanje instituta Ifo provedeno prošlog mjeseca među 9000 firmi u zemlji pokazalo je da je 43,1% njih prijavilo manjak kvalifikovanih radnika, što je povećanje u odnosu na prethodni mjesec, ali ipak niže od istorijskog rekorda od gotovo polovine svih preduzeća prošle godine, prenosi Jutarnji.hr.

(Agencije)   Foto: YOUTUBE/PRINTSCREEN/DW NEWS