BiH zavisi od uglja, a usmjerena na borbu za čist vazduh

Borba za čist vazduh, zdravu životnu sredinu je imperativ na koji se obavezala i BiH na svom evropskom putu. Veliki je to izazov za zemlju, koja je u velikoj mjeri zavisna od uglja. To pokazuje i poslednji primjer bunta mještana Bistrice kod Prijedora protiv otvaranja rudnika u njihovom selu.

Bosna i Hercegovina 13.07.2023 | 22:23

TIJELIMA PROTIV BAGERA

Tijelima protiv bagera, tako se mještani Bistrice kod Prijedora bore protiv otvaranja rudnika u svom selu, koji bi značio uništavanje prirode, a za stotine mještana i odlazak tamo gdje se neće gušiti u prašini uglja i sumpora.

“Ljudi sigurno neće odustati, da li će uspjeti? Ali, ja vjerujem i mislim da u čovjeku umire posljednja nada i vjera. Tako vjerujem da će ovi naši koji nas vode, ako možemo da kažemo naša vlast da će se urazumiti i riještiti da pomogne ovom narodu”, kaže Marinko Brtić, mještanin Bistrice kod Prijedora.

TONE PEPELA

U teškoj poziciji su stanovnici Gacka jer žive pored termoelektrane koja svakog dana u vazduh emituje tone pepela. Struja se proizvodi po svaku cijenu. Da li je profit važniji od zdravlja, kad istraživanja kažu da zagađeni vazduh truje, dovodi do teških oboljenja, kao i prevremenih smrti.

“TEŠKE POSLJEDICE”

“Neke britanske studije su dokazale da te suspendovane čestice u organizmu usljed dugotrajne izloženosti dovode do pojave karcinoma pluća. Među najugroženijima su svakako pacijenti koji boluju od kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih oboljenja, plućnih oboljenja. Smatra se da čak 43 posto prevremenih smrtnih slučajeva je uzrokovano dugotrajnom izlaganju štetnih čestica”, kaže dr Milena Aleksić, pulmolog.

IZAZOVI

Bosna i Hercegovina je započela proces energetske tranzicije i korištenja čistih izvora energije. Međutim, ovaj proces donosi brojne izazove za BiH koja se tradicionalno oslanja na ugalj kao glavni izvor energije. Izrada i usvajanje ključnih zakonskih i strateških dokumenata koji su preduslov za uspješnu tranziciju još uvijek je na čekanju.

“MORAMO SE SUOČITI SA ISTINOM”

“Početkom godine smo produžili vijek trajanja termoelektrana u Kaknju i Tuzli, zato što je došlo do poremećaja cijene električne energije na svjetskom tržištu tako da mi samo tražimo izgovore kako da to odgodimo. Međutim, ne možemo to unedogled odgađati. Mi se moramo kad tad suočiti sa istinom i vidjeti da nećemo moći da prodajemo proizovde koji su napravljeni iz prljave energije”, kaže Prof. dr Samir Lemeš, sa Politehničkog fakulteta, Zenica.

“POTREBNI PLANOVI”

“Ono što se dešava trenutno jeste da neke stare termoelektrane na ugalj pokušavaju da građanima lažno obećaju da će oni instalirati filtere. Međutim, radi se o postrojenjima koja su stara preko 30, pa do 40, 45 godina. Ta postrojenja u svakom smislu lagano odumiru i potrebno je planirati njihovo adekvatno zatvaranje i naravno prekvalifikaciju radnika u tom pogledu”, kaže Majda Ibraković iz Eko-foruma, Zenica.

Pri tome, mora se pripremiti pravedna tranzicija.

“Na raspolaganju su nam ogromna sredstva, EU nudi ogromna sredstva da nam pomogne da mi kroz to prođemo lakše. Mi samo treba da znamo kako da ta sredstva upotrijebimo, da te rudnike postepeno gasimo. Ne možemo ih ugasiti odjednom. To se mora postepeno gasiti. Mora se napraviti plan zbrinjavanja tih radnika, šta uraditi s njima jer prvenstveno moramo očuvati radna mjesta”, kaže Lemeš.

Zelena agenda za zapadni Balkan usvojena je u Sofiji na samitu koji je održan u novembru 2020. godine. Među potpisnicima Sofijske deklaracije je i Bosna i Hercegovina.

(BN)