Posljednja linija odbrane od bankrota: Novac za krpljenje budžeta i spoljnog duga traže i od građana?

- Iz Vlade Srpske najavljuju da će uskoro urediti pravilnike i uredbe da bi stimulisali one koji novac deponuju na bankovne račune ili u slamarice - da ulažu u moderne oblike investiranja.

Depoziti građana u bankama veći su od 14 milijardi maraka. Iz godine u godinu rastu, dok istovremeno zainteresovanost za kupovinu hartija od vrijednosti nije velika.

Ekonomisti smatraju da su različiti razlozi zašto je to tako. Izgubljeno povjerenje krajem devedesetih u vrijeme privatizacije teško je povratiti.

"Povjerenje koje su građani dali u tom periodu nije nagrađeno u vidu dividende, u vidu nekog kapitalnog rasta", ističe ekonomista Saša Stevanović.

Iz Vlade najavljuju da će, uredbama, uskoro pokušati da podstaknu stanovništvo da kupuje obveznice i akcije, izvještava RTRS.

"Da neko uzme obveznicu u Republici Srpskoj, bila bi mu kamata 100 ili 200 odsto veća nego što su depoziti", istakao je premijer Republike Srpske Radovan Višković.

Ekonomisti predlažu pojeftinjenje administrativnih troškova i smanjenje određenih procedura u trgovanju hartijama od vrijednosti.

"Taj mali administrativni trošak podrazumijeva ukoliko se odlučite da prodate HOV to mora da bude jeftino, samo tako ćete stimulisati građane da dio svog novca daju u obveznice", dodao je Stevanović.

Niko ne očekuje da će uredbe iz oblasti hartija od vrijednosti preko noći promijeniti svijest građana, ali bi trebalo da znači korak naprijed. Svi su saglasni da je, ipak, najznačajnije obezbijediti da stanovništvo od mjesečne zarade može izdvojiti dio novca za hartije od vrijednosti.

(Nezavisne)