Najveći ispit u karijeri: Pada li Erdogan?

Aktuelni predsjednik Trske Redžep Taip Erdogan je svakako pred najvećim ispitom u dosadašnjoj političkoj karijeri, rečeno je u emisiji Globalno BN TV.

Republika Srpska 03.05.2023 | 22:33

Odluka će pasti 14. maja između Erdogana i najačeg protivkandidata Kiličdaroglua, koga podržava koalicija šest opozicionih partija. U igri su i Muharem Indže i Sinan Ogan, iza kojih stoje minorne partije i grupe građana.

Opozicija u Turskoj koja je sačinjena od potpuno različitih stranaka udruživši se predložila je zajedničkog kandidata za predsjednika. Kemala Kiličdaroglua.

Čini se da cio opozicioni savez ujedinjuje samo želja za svrgavanjem Erdogana sa vlasti, kaže Dušan Čorbić, iz Instituta za političke studije.

"Opozicija je dosta heterogenna i veliko je pitanje kako bi ona funkcionisala u slučaju pobede, imajući u vidu da je i taj program koji su iznijeli, maglovit. Da se sastoji od nekih, ako se ne varam, devet tačaka, koje su im zajedničke svima, ali oko nekih pojedninosti vjerovatno bi došlo do razilaženja.

Podsetiću da su islamisti koji sačinjavaju ovaj blok, zapravo potekli iz istog onog saveza, odnosno iz iste stranke iz koje je potekao i Erdogan i osnivači AKP, to je Partija blagostanja, Nedžmetina Erbahana, zapravo imaju svi istog političkog mentora, može se reći da su oni možda čaki i konzervativniki od AKP-a ", naglašava Čorbić

Sa te strane Kilidždaroglu predstavlja kompromisnog kandidata, sa zavidnom političkom karijerom, dodaje Dragoslav Rašeta, iz organizacije"Novi treći put" .

"Bio je tehnokrata, dugo vremena je radio u ministarstvu finansija i uspio je da pokaže da ima političko znanje samim tim što je reformisao svoju partiju, najstariju, prvu partiju u Turskoj. Postoji određena težina i iza njegove političke vizije i to što se on percipira kao neko ko ne želi da uzurpira, nego da obnovi tursku demokratiju.

To je pretpotstavljam nešto od najbitnijih faktora za turske glasače i  ako postoji nešto u čemu se slaže ovih šest stranaka, to je kako bi trebala da izgleda ta ekonomska reforma, kako bi se ukrotila inflacija i podigao životni standard, kaže Rašeta.

Erdoganova stranka AKP takođe je u opasnosti da izgubi kontrolu nad parlamentom, gdje vlada u savezu s ultranacionalističkom grupacijom, smatra Srboljub Peović iz Instituta za evropske studije.

"Jedan uspijeh ove opozicione koalicije je upravo u tome što je uspjela da opkoli sa svih strana AKP, jer ako ste više religijski nastrojeni - imate Sadet partiju, ako ste više nacionalista - imate IJI partiju, ako ste više sekularni - imate DŽH partiju, ako ste više nastrojeni ka ekonomiji - imate Deva partiju. Dakle prosto ovo je prvi put da imate takvu opoziciju da AKP ne može da napravi prostu podjelu na nas i njih", objašnjava Peović

Izbori izazivaju veliku pažnju i u svijetu, prije svega jer je pod vođstvom Erdogana, Turska ojačala svoje vojno prisustvo na Bliskom istoku, prije svega u Siriji i Iraku, kao i u Libiji. Čorbić kaže da Erdogan u predizbornoj kampanj naročito naglašava ulogu Turske na međunarodnom planu.

"I to neko jačanje, i on pokušava sada zapravo kroz ovo posaredovanje u ukrajinskoj krizi da stekne neke poene, benefite, da prikaže sebe kao autonomnog, nezavisnog igrača, za razliku od nekih prethodnih premijera koji su bili zapadni pioni, NATO pioni . On pravi komparaciju sebe i njih prikazujući sebe kao velikog državnika"

Erdoganova Turska je projektovala svoju meku moć i na Zapadnom Balkanu, objašnjava Peović.

"Imate takođe uticaj tih dobrotvornih organizacija koje su veoma aktivne na zapadnom Balkanu. Dodao bih takođe uz Balkan i program Barjaktara, i ostalih dronova koji su trenutno atraktivni svuda u svijetu. Imamo Tursku danas koja je zagovornik šangajskog saveza i članica NATO-a u isto vrijeme"

Poznavaoci tuskih političkih prilika slažu se da je Erdogan na početku svoje vladavine dosta uradio na demokratizaciji društva, čak je i sa Kurdima, čiji su glasovi danas jako važni, bio uspostavio dobar odnos. Rašeta objašnjava kako je problem nastao njegovim skretanjem ka desno.

"Kad je krenuo da posustaje taj ekonomski rast i kad je Erdogan krenuo da se okreće tim nekim svojim autoritarnim tendencijama, prvo se to liberalno krilo osulo, i što je nateralo Erdogana da se okrene NHP-u, odnosno nacionalistima, jer AKP više nije mogao da zadrži sam većinsku vlast.

To okretanje ka desno vam je gubilo vaše tradicionalne glasače sa leva i dovelo do toga da Erdogan u nekom trenutku nije mogao da proširi svoju koaliciju i dovodi do ovog trenutka kada njegova partija ne može više ni teoretski da ima većinsku vlast kao što je mogla da ima naročito u prvoj deceniji njegovog boravka na čelu Turske."

Rašeta dodaje da su velike argumente iz Erdoganovih ruku izbili su i katastrofalni zemljotresi koji su nedavno pogodili ovu zemlju. Vlast je bila na meti kritika za lošu reakciju na katastrofu i neprovođenje strogih zakona o gradnji.

"Da, zemljotres je predstavljao priliku, koja da se iskoristila, verovatno bi Erdogan ponovo odneo pobjedu u prvom krugu, ali odgovor nije bio optimalan i zato se nalazi u ovakvoj težoj i komplikovanijoj situaciji nego što je mogao da bude.

I sada kad smo imali i probleme sa fizičkim zdravljem Erdogana, postavlja se pitanje i da li bi on bio sposoban da odsluži još jedan mandat i da izvršava svoje dužnosti, tako da je to opozicija vješto iskoristila da baci ponovo sumnju na Erdogana i da on nije najbolji izbor."

Čorbić, Peović i Rašeta su se složili u ocjeni da će drugog kruga predsjedničkih izbora u Turskoj svakako biti. Sve  dalje od toge je, kažu, teško predvidjeti.

(BN)