Po zelenaškoj kamati Srpska zadužena kako bi krpila prazan budžet u izbornoj godini

Ne prestaju reakcije opozicije, ali i ekonomskih stručnjaka na zaduženje Vlade Republike Srpske na Londonskoj berzi za rekordnih 500 miliona evra, po zelenaškoj kamati od 6,25%. Kažu da je postalo jasno da vlast Republiku Srpsku gura u još veće dužničko ropstvo i da ovaj novac neće biti usmjeren u razvoj nego se krpi prazan budžet u izbornoj godini, što je nastavak prakse vlasti predvođene SNSD-om.

Rekordno kreditno zaduženje od skoro milijardu konvertibilnih maraka, međutim iz Vlade bez konkretnih informacija gdje će novac biti potrošen. Premijer Savo Minić kaže da će o tome biti govora sljedeće sedmice, ali da je ovo zaduženje znak da se budžetske obveze redovno izmiruju.

"Pokazali smo i jučerašnjim izlaskom na međunarodnu berzu o čemu će ministrica finansija već u ponedjeljak ili utorak detaljno obavijestiti javnost iz čega će jasno i nedvosmisleno proizaći da vi možete kad je u pitanju politika biti malo sebični i lični ali kada je u pitanju novac pogotovo na međunarodnom tržištu nikome ne bi palo na pamet da volio ili ne volio RS ukoliko parametri redovno izmirenje obaveza i duga sigurno da ne bi mogli uraditi da nije bilo toga", poručio je Minić.

Za opoziciju je sve jasno. U pitanju je dobro poznata politika SNSD-a: zaduži kako bi vratio stare dugove, kaže predsjednik SDS-a Branko Blanuša, dok se stotine miliona narodnog novca prebacuju u džepove tajkuna, a građani Republike Srpske su najsiromašniji u Evropi.

"Zaduživanje, sa sve većim kamatama, da bi se vratili stari dugovi siguran je put u dužničko ropstvo, a ne uspjeh niti dokaz finansijske stabilnosti. Republika Srpska ove godine mora vratiti 1,6 milijardi KM prispjelih obaveza, od čega 600 miliona KM na naplatu dolazi u aprilu. Politika Vlade Republike Srpske je – zaduži se da bi vratio stare dugove. Svako novo zaduženje za sobom nosi sljedeće, još nepovoljnije, i našoj djeci će ostati samo dugovi", saopštio je Blanuša.

Kada se napravi presjek ekonomije u Republici Srpskoj i, kako navodi ekonomista i predsjednik Narodnog fronta Jelena Trivić, mršave stope rasta bruto domaćeg proizvoda koje se realno kreće do 2,5%, jasno je da ovaj skupo pribavljeni novac neće otići u razvoj.

"Učešće poslovnih investicija u BDP-u je na mršavih 15,9 odsto, a bez 20% ne možete da govorite o nekom snažnijem privrednom rastu generaisanim investicijama. Ovaj rast koji imamo generisan je potrošnjom i inercijom rata cijena. Klekli su pred inostrane investitore i rekli dajte kredit pod bilo kojim uslovima i to najbolje pokazuje ova kamatna stopa od 6,25%", kaže Trivićeva.

Budžet je prazan, raniji dugovi dospijevaju na naplatu, a godina je izborna, kaže ekonomista Igor Gavran.

"Ukoliko se zadužujete kako to čine entiteti u BiH za popunjavanje budžetskih rupa, za populističke mjere i kupovinu glasova u izbornoj godini i za vraćanje ranijih jednako brzopleto emitovanih obveznica onda je jasno da je riječ o nečemu negativnom i što dugoročno urušava ekonomsku stabilnost i potencijal za rast i razvoj", kaže Gavran.

Kada je u pitanju veoma visoka kamata od 6,25%, ekomista Zoran Pavlović kaže da to pokazuje kako izjave zvaničnika o navodnom ugledu Republike Srpske u međunarodnim finansijskim krugovima, jednostavno nisu tačne.

"I investitori procjenjuju od koga kupuju obveznice tj kome daju svoj novac tako da ovo samo pokazuje da se najbolje ne kotiramo jer ako hoćete da prikupite taj novac uvijek ima zona rizika koja je veća u RS nego u Federaciji pa je i cijena veća od toga", kaže Pavlović.

Pavlović upozorava da dok se Republika Srpska zadužuje kroz evroobveznice sa kamatom od čak 6,25%, Federacija BiH ima kamatu od 5,5 procenata, a Hrvatska stopu od samo 3,25%. Tako će za kredit u iznosu od skoro milijarde konvertibilnih maraka za 5 godina novcem građana Republike Srpske biti plaćena kamata od čak 300 miliona maraka.

(BN) Foto: BN