Odustali od protesta, ali ne i od svojih zahtjeva

Dok ljetinu ubijaju žega i suša, poljoprivrednik pliva u problemima. Niska otkupna cijena pšenice, nelojalna konkurencija i nekontrolisan uvoz…. Sto jada na jednog seljaka.

Republika Srpska 21.07.2022 | 16:22

Vrućina nemilosrdna i prema poljoprovrednim proizvođačima. Upravo će se o problemima u poljoprivredi raspravljati na sjednici Skupštine grada Bijeljina. Do tada, ratari napuštaju njive pa je dalja proizvodnja pod velikim znakom pitanja.

Dok ljetinu ubijaju žega i suša, poljoprivrednik pliva u problemima. Niska otkupna cijena pšenice, nelojalna konkurencija i nekontrolisan
uvoz…. Sto jada na jednog seljaka.

Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice, kaže da su poljoprivrednici od početka godine u problemu.

"Znate da smo govorili da nas ubija nekontrolisan uvoz i cijene. Nije normalno da na područje od Bijeljine do Brčkog uđe 20 šlepera po 600
komada prasića. Isti ti uzgajivači uzimaju žito iz inostranstva, a mi nemamo kome naše da prodamo i ono malo što imamo. Zato su ljudi odlučili da isprazne farme, da se ne bave time, jer nema više matematike.  Za to direktnu odgovornost snosi gospodin Košarac (ministar Staša Košarac). On i institucije u Srpskoj snose direktnu odgovornost za propast poljoprivrede", kaže Bakajlić.

Poljoprivrednici su za sad odustali od protesta, ali ne i od svojih zahtjeva. Međutim, zbog nemara vlasti polako odustaju od proizvodnje.

"Sam apsurd je da u Semberiji, najvećoj žitnici, ima pet poljoprivrednika do 40 godina. Ljudi, mi nemamo kome da radimo", naveo
je Bakajlić alarmantne podatke, ističući da je dijeljenje zemlje politički podobnim djelimično krivo za tu situaciju.

"Mi ćemo na nivou BiH da podnesemo tužbu Ustavnom sudu da vidimo ko sistemski urušava poljoprivredu. Ovdje ti podobni pišu pravilnike i rade kako njima štima, a ne kako je u interesu naroda", jasan je Bakajlić.

Milenko Nikolić, poljoprivrednik iz Amajlija, ističe da je veliki problem što se mlađi naraštaji ne mogu ubijediti da ostanu na selu.

"Ja sinu kad kažem da nastavi proizvodnju, on kaže da sam lud. Jednostavno, omladina ne može da se uklopi u ovu današnju situaciju i da
se pomiri s tim da su na nuli, a kamoli da su u minusu. Dok mi tako radimo i dokle će ovo da ide ovako ne znamo", kaže Nikolić.

Poljoprivrednik je taj koji hrani i crva i mrava, ali ne može da prehrani sebe.

"Samo ako vam kažem da je jedna flšica vode sa aromom limuna od 0.25 duplo skuplja od litre mlijeka, onda tu matematika ne treba, ne treba ni politika. Pa da vam kažem da za litar mlijeka treba da doplatimo da bismo kupili litar sirutke - o kojoj proizvodnji mi onda pričamo", pita Nikolić.

Goran Simić iz Velike Obarske smatra da se moraju preduzeti ozbiljne mjere da bi se spasila poljoprivreda.

"Jer svaki poljoprivredni proizvođač hrani ovu državu, hrani ovaj narod, ko će to sad da radi ako su godinama u minusu. Onda treba da hrani svoju porodicu od svoje zemlje, ali to je nama već nemoguće", kaže Simić.

Goran Spasojević iz sela Gornji Brodac navodi da je već smanjio proizvodnju.

"Ja se smatram jednim od jačih u selu, ali ću smanjiti proizvodnju. Juče sam otkazao 25 hektara zemlje. Narod diže rente, ako da, mi koji radimo to, lopatom grćemo pare. A ono nema ništa, samo diži kretit, vraćaj, samo žive banke od nas seljaka", navodi Spasojević.

Dok vlasti nijemo gledaju propadanje poljoprivrede, gazdinstva se u tišini gase. Jer, ako država neće stati iza hranitelja naroda, ko će?!

(BN)