Sve više uvoza, BiH bi mogla da ostane bez domaće hrane

Bosna i Hercegovina nastavlja sa povećanjem uvoza mesa pa je tako u 2021. godini uvezeno mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti više od 400 miliona maraka, pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore BiH.

Bosna i Hercegovina 19.03.2022 | 22:01

Istovremeno, domaći stočari svoje proizvode ne mogu da prodaju. Zbog toga bi, upozoravaju, ukoliko se domaća proizvodnja ne zaštiti BiH mogla da ostane bez domaće hrane.

Pandemija virusa korona i energetska kriza prouzrkovale su pad kupovne moći stanovništva. Međutim, uvoz mesa i mesnih prerađevina to ne pokazuje jer on bilježi stalni rast gušeći domaću proizvodnju.

Poljoprivrednici već 15 godina traže uvođenje mjera zaštite domaće proizvodnje, odnosno carina i prelevmana. Savjet ministara BiH ostao je gluv na njihove zahtjeve, kaže Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.

“Tražili samo ograničenje i to da meso domaćih životinja proizvođača iz BiH završi kao svježe na našem tržištu, a da se za preradu mogući slobodan uvoz. Nikada za prekomjeran uvoz nismo krivili mesoprerađivače, oni kupuju gdje je jeftinije i to je normalno. Država je ta koja mora da iskoristi mehanizme da nas, kao primarne proizvođače stavi u ravnopravan položaj sa uvoznom robom”, naglašava Marinković.

Apsurd je da, dok uvoz cvjeta, domaći stočari svoje proizvode na mogu da prodaju. Postali su, kažu, sluge u sopstvenom domaćinstvu.

“Ja se ne slažem sa tim, ne treba da budem nekome sluga u svom domaćinstvu. Moram da kažem da je kompletna vlast uništila i uništava ovo što imamo”, kategoričan je Petar Dragojlović, poljoprivrednik iz Amajlija kod Bijeljine.

Marinković kaže da poljoprivrednici nisu protiv uvoza u potpunosti jer ne mogu da zadovolje potrebe tržišta Bosne i Hercegovine.

Dodaje da pravdanje vlasti na nivou BiH, postojanjem međunarodnih ugovora koji ne dozvoljavaju uvođenje zaštitnih mjera, nema osnova.

“Jasno je da imamo potpisane međunarodne ugovore kojih se moramo pridržavati ali je takođe jasno da u tim ugovorima postoje članovi koji daju prostora za zaštitu domaće proizvodnje i oni su sadržani i u CEFTA-i, GATT-u i SSP-u. Ugovori decidno dozvoljavaju uvođenje zaštitnih mjera za sve vrste poljoprivrednh proizvoda kada se primijeti ugroženost proizvodnje.”

Ugroženost proizvodnje ne predstavlja samo prekomjeran uvoz nego i niske otkupne cijene, objašnjava  Marinković.

Prema rijačima Boška Radića, predsjednika Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije, pored problema sa plasmanom mesa poljoprivrednicima je veliki udarac zadalo i poskupljenje cijene žita sa ishranu stoke.

“Mislim da je bavljenje stočarstvom u ovom momentu totalni promašaj ali morate da shvatite da je to živa stoka koja mora da jede. Ljudi ne mogu tek tako da prestanu sa proizvodnjom.”

Poljoprivrednici u BiH su saglasni- pomoć pred proljećnu sjetvu im je prijeko potrebna. Fali samo političke volje, jer sredstava ima, kaže Savo Bakajlić, predsjednik Udruženje poljoprivrednika sela Semberije i Majevice.

“Koliko se sad slilo poreza od ovih skupih cijena repromaterijala? Samo da su nam pola od toga vratili, da sad ubacimo u proljećnu sjetvu, da prihranimo pšenicu na vrijeme opet bi bilo malo drugačije. Plus da nam to otkupi država. Gdje su robne rezerve? Šta mi imamo? Mi nemamo ništa u ovoj državi, ovo je sve propalo”, jasan je Bakajlić.

Trenutna kriza u Ukrajini je pokazala da je hrana moćno oružje u rukama bogatih. Zato bi vlast trebalo da učini sve kako zaštitila ono najdragocjenije i kako ne bi ostala bez domaće hrane i poljoprivrednika koji su trenutno prepušteni sami sebi, poručuju poljoprivredni proizvođači.

(BN)