Šta čeka Republiku Srpsku?

Šta čeka Republiku Srpsku u budućnosti i koji su to izazovi koje će nadležni morati riješiti – na ova pitanja odgovarali su nekadašnji visoki funkcioneri iz Republike Srpske, a sada predstavnici aktuelne opozicije.

Vijesti 09.01.2022 | 19:34

Rat, gubitak i povratak teritorija, prekrajanje granice, međunarodni sporazumi, borba za nezavisnost, sankcije, smjene, prenos nadležnosti, refendumi, političke nesuglasice, mogućnost novih sankcija. To je ukratko 30 godina trnovitog puta i opstanka Republike Srpske u okviru BiH. 

Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Nikola Poplašen i jedan od svjedoka svega navedenog, smatra da se politika sa kraja 90-ih godina nije mnogo promijenila u odnosu na danas, i da je Republika Srpska, kao i u ostalom kompletan Balkan, na vjetrometini neprestane borbe velikih sila. 

Poplašen je dobro zapamtio uticaj međunarodne zajednice. Čak tri puta smjenjivan je od strane visokog predstavnika u BiH nakon što je bio izabran na izborima. Sa Poplašenom, narednih godina redom su smjenjivani brojni srpski predstavnici na državnom nivou koji tada nisu odgovarali međunarodnoj zajednici. Iz toga nismo naučili ništa, smatra Poplašen. 

„Dodik kao vodeća ličnost, svoje stavove uobličava tako da svaki stav ima neke rogove koji su namijenjeni bockanju ili izazivanju domaćih ili međunarodnih aktera“, kaže Nikola Poplašen.

Izazovi koje međunarodna zajednica, a dijelom i poličari iz Sarajeva nameću danas, smiješni su u poređenju sa svim što je rekao Poplašen, ističe bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić. Za situaciju u kojom smo sada, krivi smo iskjučivo mi, kategoričan je Ivanić.

„Ono što se nažalost danas događa jeste da se pravi problem zbog nas samih. Da aktuelno rukovodstvo zarad svojih ciljeva da dođe da ponovo u situaciji da budu viđeni kao branioci Republike Srpske stvara uslove da je Republika Srpska ponovo pred izazovom. Mi nikad nismo imali u zadnjih 15-ak godina tako negativnu sliku o Republici Srpskoj kao danas i to ne zato što je to neko drugi napravio, već prije svega zato što je to naše rukovodstvo samo napravilo“, smatra Ivanić.

Na desetogodišnjicu nastanka Republike Srpske, funkciju predsjednika obavljao je Mirko Šarović, sada aktuelni predsjednik SDS-a. I on je bio među srpskim kadrovima koje su smijenjeni odlukom visokog predstavnika. Mišljenja je da je u ranijem periodu bilo mnogo većih očekivanja nego danas. Ipak, uprkos problemima, najbitnije je da Srpska opstaje, naglašava Šarović.

„Da nismo ostrašćeni, da biramo one koji će nam ponuditi bolje samo, ali koji će to da ostvare i izvrše. Da li je to moguće, pa kod drugih je moguće, zašto to ne bi bilo kod nas i nekako priželjkujem da sljedeći jubilej, pa možda i ovaj mali 35 godina, dočekamo u atmosferi iz 2001. godine, a to je atmosfera elana i to je sa mnogo mladih ljudi i onih koji se u nju vraćaju da u njoj žive“, poželio je predsjednik SDS-a.

Predsjednik SDS-a nije slučajno pomenuo mlade i povratak onih kojih su u prethodnih više od deceniju napustili Republiku Srpsku. Upravo je demografska situacija najveći problem, sa kojim se, pored ekonomske i političke krize suočava Srpska. Podaci da 2020. godine u nekoliko opština u Srpskoj nije rođeno nijedno dijete, šamar su aktuelnoj vlasti koja se hvali demografskom politikom, poručuju iz PDP-a.

„Da je nevjerovatno da nas je nekoliko stotina hiljada manje nego prije određenog perioda i da je u suštini najveći potencijal Republike Srpske u stvari ljudi i da trebamo vratiti povjerenje ljudi u instIucije, koje trebaju otvoriti prostor da ljudi mogu svoje znanje i vještine na najbolji mogući način iskoristiti, jer ne postoji bolje područje kada je ovaj dio u pitanju od Republike Srpske“, kaže predsjednik PDP-a Branislav Borenović.

Potpredsjednica ove stranke Jelena Trivić dodala je:

„Oko njene istorije i njenog stvaranja postoji konsenzus među nama političarima i među narodom u Republici Srpskoj, ali očigledno ne postoji konsenzus oko njene budućnosti. Dakle, preduslov i za Republiku Srpsku i BiH jeste i smirivanje političkih tenzija, pokušaj traženja kompromisa i sasijecanje korupcije.“

Pored navedenog, najaktuelnije pitanje u Srpskoj trenutno je priča oko vraćanja prenesenih nadležnosti. To će i dalje izazivati brojne polemike i i te kako zavisiti baš od svjetskih moćnika, kaže nekadašnji predsjednik Republike Srpske Nikola Poplašen.

„Tu bi trebala jedna Vanga na kvadrat koja bi mogla približno da prognozira. Ja se nadam da u svojim ključnim ocjenama nisam u pravu. Jer rezultat bi bio povrat nadležnosti i jačanje Republike Srpske. Ne samo ja, već 90% građana Republike Srpske bi to zdušno podržalo i naravno to ne bi bilo na štetu bilo kojeg naroda u BiH niti naroda koji žive u susjednim zemljama. Međutim, malo je mogućnosti da se to dogodi. Vjerovatno je da slijedi period dodatnog iseljavanja iz Republike Srpske, dodatnog siromašenja siromašnjih i bogaćenja bogatih“, zaključio je Poplašen.

Naši sagovornici saglasni su da Republiku Srpsku u budućnosti očekuju brojni izazovi. Međutim, poručuju da dok god ima naroda živjeće i Republika Srpska, te da ona ne zavisi ni od jednog pojedinca niti od ijedne političke strukture, već isključivo od naroda, čijom voljom i težnjom za opstanak živi već 30 godina.

(BN)