Ratari ogorčeni: Jesenja sjetva skuplja za 400 %

Jesenja sjetva, koja je u toku, najskuplja je u istoriji poljoprivredne proizvodnje na ovim prostorima, poručuju poljoprivrednici iz Srpske. Kako kažu, cijena mineralnog đubriva u posljednjih nekoliko mjeseci skočila je čak i do rekordnih 400 odsto.

Republika Srpska 26.10.2021 | 17:00

Ovogodišnju jesenju sjetvu na domaćim oranicama, ugrožavaju visoke cijene repromaterijala, na prvom mjestu mineralnih đubriva, upozoravaju poljoprivrednici. 

“Što se tiče UREE ona je sada 200 KM, što se tiče KAN-a on je 119, a prošle godine otprilike u ovom periodu ja sam kupio šlepera za 45 KM to je znači 3 puta poskupilo. MPK đubriva su 130-140, a bila su 72-73 prošle godine. Znači najbolje bi bilo da smo đubrivo nismo trošili, da smo prodali sada, više bi zaradili”, kaže proizvođač Boško Radić.

Ako se rastu cijena repromaterijala doda poskupljenje goriva, troškovi sjetve su ogromni. Većina ratara je u dilemi, da li da obrade i zasiju svoje njive pšenicom ili da definitivno dignu ruke od poljoprivredne proizvodnje. 

“Ovo je jedna najskuplja sjetva u istoriji, otkako ja radim poljoprivredu i ljudi se neće baviti poljoprivredom, ja čak moguće prvi da ću se prestati baviti skroz poljoprivredom, jer nema više efekta, nema smisla”, naglašava Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice.

Država ima maćehinski odnos prema ratarima, ističe Bakajlić i dodaje da se podsticaji dijele šablonski. S tim u vezi, gradsko odjeljenje za poljoprivredu Bijeljine pokrenulo je inicijativu prema resornom ministarstvu i Vladi Srpske da se podsticaj za pšenicu poveća sa sadašnjih 300 na 400 maraka po hektaru. Na potezu je resorno ministarstvo. 

“Država mora stati da pomogne poljoprivedi da opstane, dogodiće se da ostaće bez hrane.”, jasan je Bakajlić.

Pored drastičnog skoka cijena repromaterijala, agrarni sektor pogođen je i rastom cijena žitarica, koje su skuplje za 50 do 100 odsto nego 2019-te.  Neizvjesna jesenja sjetva, odraziće se na prihode.

“Poljoprivrednici koji se odlučuju za sjetvu mahom idu na redukovanu obradu, znatno redukovanu upotrebu mineralnih đubriva ili gotovo bez mineralog đubriva i isto tako možemo očekivati na ljeto da ćemo imati redukovane prinose”, kaže Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivredinih proizvođača Republike Srpske.

O neizvjesnosti jesenje sjetve govori i podatak da u udruženju poljoprivrednih proizvođača nemaju evidenciju o zasijanim površinama, kao ni o zemljištu, koje se planira obraditi. A mogući pad domaće proizvodnje, usloviće potrebu za uvozom. 

“Moraćemo se osloniti na uvozne proizvode, a uvozni proizvodi, jer se radi o skoku cijena na međunarodnim berzama će biti značajno skuplji u odnosu na domaću proizvodnju”, upozorava ekonomista Milenko Stanić.

U uslovima kontinuiranih poskupljenja sve je izvjesnije da će ovosezonski usjevi biti preolovljeni. A ako se ne zaštiti domaća proizvodnja ostaćemo bez hrane, jer je neće imati ko proizvoditi, jasni su poljoprivrednici. 

(BN)