Nakon sastanka Merkel i Putina: Hoće li Šmit zadržati bonska ovlaštenja

U moskovskoj Kremljanskoj palati u petak je održan sastanak Angele Merkel, kancelarke SR Njemačke, i Vladimira Putina, predsjednika Ruske Federacije. O Bosni i Hercegovini, prema zvaničnim istupima, nije bilo govora.

Bosna i Hercegovina 21.08.2021 | 13:51

Bodo Weber, njemački politički analitičar i politolog, viši saradnik Vijeća za demokratizaciju politike, za Oslobođenje ističe da se, ako je na sastanku bilo govora o našoj zemlji, radilo o istom principu dijaloga bez dogovora, kakav se odvijao u posljednjem periodu.

DIJALOG BEZ DOGOVORA

- Kada se radi o BiH, s obzirom na aktuelne teme i s obzirom na stanje u Avganistanu, ako je i bilo prostora za tu vrstu razgovora, govorilo se u istom okviru u kojem vjerujem da su kancelarka Merkel i predsjednik Putin zadnjih više od pola godine razgovarali o imenovanju novog visokog predstavnika u BiH kroz neku vrstu dijaloga, ali bez saglasnosti, ističe Weber.

Govoreći o BiH, ističe da ne vjeruje da će doći do promjene pozicije koju zauzima Rusija.

- Ova pozicija prema OHR-u traje već 10, 15 godina, a slična uloga je i unutar Savjeta za provođenje mira, koja se sada manifestuje na malo jači način zbog toga što se prvi put u zadnjih 13, 14 godina konačno Zapad udružio oko neke politike OHR-a, odnosno imenovanja Šmita za visokog predstavnika.

To je izazvalo očekivanu kontrareakciju. Ali, kao što smo vidjeli u izjavama PIK-a, i ovo odbijanje Rusije i njeno opovrgavanje legitimiteta i legaliteta imenovanja gospodina Šmita bez pravne osnove neće imati nikakav konkretan efekat, poručuje Weber.

Naš sagovornik misli da je Šmit ušao u mandat s idejom da stanje u Bosni i Hercegovini nije dobro i da je potrebno ojačati ulogu OHR-a u BiH.

- Iza toga, vjerujem, još ne stoji razrađena šira, dugoročna politička strategija Zapada, a nadam se da će njegovo imenovanje, pogotovo poslije promjene vlasti u Njemačkoj poslije izbora ove jeseni, dovesti do toga da se konačno Washington i EU udruže i da se zaista krene ka definisanju zajedničke politike u odnosu na BiH, naglašava Weber.

Weber se nada da će se Washington i EU konačno udružiti i definisati zajedničku politiku spram BiH

Do definisanja tačne uloge i podjele rada između OHR-a i drugih međunarodnih institucija poput Delegacije EU, navodi Weber, neće moći doći dok ne bude formirana zajednička politika Sjedinjenih Američkih Država i EU.

- Ali dok se to ne desi, vjerujem da ni OHR pod vođstvom gospodina Šmita neće moći još definisati tačnu ulogu i podjelu rada između OHR-a i drugih međunarodnih institucija kao što je Delegacija EU, poručuje Weber.

On je uvjeren, a to je jasno i kroz zvanične izjave Njemačke i Šmita, da dogovor u vezi s imenovanjem ne ide u pravcu ukidanja bonskih ovlaštenja. 

ODBRANA INSTITUCIJA

- U kojem okviru, omjeru i intenzitetu će on primijeniti svoja bonska ovlaštenja, to će se, uvjeren sam, tek definisati. Sumnjam da će to ići u pravcu onoga što smo imali za vrijeme Ešdauna i redovnog smjenjivanja političkih zvaničnika. Čisto sumnjam i da će uopšte ići u pravcu smjenjivanja, više vjerujem da će ići u pravcu odbrane državnih institucija, uloge zaštitnika Dejtonskog sporazuma i očuvanja odbrane teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH i odbrane od napada na ustavni poredak BiH, ističe Weber.

Zato, kaže, još nisu definisane konkretne uloge i djelovanje i OHR-a i Šmita.

- Vjerujem da definisanje konkretne uloge, djelovanje, korišćenje bonskih ovlaštenja, konkretni slučajevi tek predstoje, možda krajem ove godine ili početkom iduće, kada ćemo imati novu vladu u Njemačkoj i kada će ta vlada moći ići u malo dublje pregovore i razgovore članicama PIC-a, zaključuje Weber.

(Oslobođenje)