Da li se Švedski pristup virusu korona isplatio?

Švedski pristup pandemiji virusa korona, bez zatvaranja, epidemijskih mjera i propisa, podijelio je svjetsku javnost. Dok ga neki pozdravljaju kao dobar, drugi  su za stroži pristup virusu, od kog je u svijetu umrlo gotovo tri miliona ljudi.

Svijet 10.04.2021 | 17:19

Marta prošle godine, učenik jedne srednje škole u Stokholmu zbog glavobolje našao se u ordinaciji školske sestre Angelike Jularbo. Mjesec dana prije njegovog dolaska korona je počela da se širi Evropom.

Dok se Jularbo saginjala da mu izmeri temperaturu, učenik joj je rekao da je njegovom partneru dijagnostifikovana korona. Jularbo ga je odmah poslala kući. Četiri dana kasnije, probudila se sa temperaturom i glavoboljom.

"Razumijem zašto ljudi koji su stvarno bolesni, ili koji trpe velike bolove, kažu da žele da umru", rekla je Jularbo za Njujorker.

Jularbo je, kaže, bila toliko umorna da više dana nije izlazila iz svoje sobe. Poslije devet dana vratila se na posao, jer nije imala temperaturu posljednja dva dana, samo da bi se glavobolja i temperatura vratili nakon nedjelju dana.

Jularbo se razbolela u ključnom trenutku za Švedsku. Za razliku od ostatka svijeta koji se zatvarao i uvodio razna ograničenja, u Švedskoj je manje-više sve bilo otvoreno.

Ljudima je predloženo da smanje putovanja i rade od kuće, ali je sve ostalo na nivou preporuka. Maske su bile rijetka pojava. Druženja nisu zabranjivana, kao ni žurke.

Takav odgovor na pandemiju oblikovao je glavni švedski epidemiolog Anders Tegnel.

Tegnel je 1995. u Demokratskoj Republici Kongo (tadašnjem Zairu) radio za vrijeme epidemije ebole, a potom je Evropsku uniju i njenu agenciju ECDC savjetovao o pitanjima zaraznih bolesti. U Švedskoj agenciji za javno zdravstvo radi od 2013. godine.

Švedski ustav državnim agencijama daje veliku slobodu odlučivanja, a vladu ograničava kada je riječ o nametanju restrikcija. Tegnel je više puta tokom pandemije govorio da zatvaranja nisu naučno utemeljena, kao i da su dokazi o efikasnosti zaštitnih maski "slabi".

Njegovi stavovi, piše "Njujorker", ne uklapaju se u globalni naučni konsenzus, ali su naučno utemeljeni.

Tegnel tvrdi da bi se mnoge države ponašale poput Švedske kada bi timove za odgovor na pandemiju činili naučnici, a ne političari.

Dok se dio svijeta zgražavao nad njegovim metodama, u Švedskoj je uživao veliku popularnost, jer su ga ljudi doživljavali kao razumnog, racionalnog i mirnog stručnjaka.

Novinarka "Njujorkera" Jularbo je upoznala na Fejsbuk grupi obožavalaca Andersa Tegnela.

"Radije bih da zdravstvene odluke donose stručnjaci, a ne premijer koji o zdravstvu i medicinskim pitanjima ništa ne zna", rekla je Jularbo, koja je imala teži oblik bolesti i koja kaže da je mnogo njenih prijatelja bilo bolesno.

(Kurir)