Novi problemi za Evropsku uniju, stopiran zakon
Plan podsticaja Evropske unije za privredni oporavak od posledica korona krize naišao je na prepreku, jer je pred nemačkim Ustavnim sudom pokrenuto pitanje ustavnosti zajedničkog preuzimanja duga 27-članog bloka, prenosi CNBC.
Svijet 30.03.2021 | 08:36Zemlje članice EU dogovorile su se u julu prošle godine o emisiji zajedničkih obveznica na međunarodnim finansijskim tržištima preko Evropske komisije, kako bi prikupile 750 milijardi evra (883 milijarde dolara) za ublažavanje negativnih efekata pandemije korona virusa na nacionalne ekonomije.
Mada zemlje EU zajedno donose mnoge političke odluke, svaka država ima potpunu kontrolu nad svojim fiskalnim aranžmanima. Prihvatanje zajedničkog duga pokazalo se kontroverznim za fiskalno konzervativnije zemlje bloka, koje strahuju da će to za posledicu imati veće opterećenje njihovih poreskih obveznika, dodaje CNBC.
Nevladina organizacija u Nemačkoj, Alijansa volje građana, podnela je žalbu Ustavnom sudu te zemlje navodeći da evropski sporazumi ne dozvoljavaju zajedničko zaduživanje.
Kao rezultat toga, nemački sud je u petak stopirao zakon koji bi otvorio put Evropskoj komisiji da izlađe na tržište duga i prikupi sredstava za Fond za oporavak.
Nemačke sudije su saopštile da su preventivno morale da donesu odluku o privremenoj zabrani zakona.
"Svesni smo da je Fond za oporavak politički projekat o kojem je već doneta odluka. Međutim, s obzirom na značajne rizike, savezna vlada bi trebalo da osigura da zaduživanje na nivou EU i zaobilaženje fiskalnih pravila ne postanu trajno rešenje", naveo je Ustavni sud u saopštenju.
Presuda nemačkog suda je doneta uprkos tome što je 478 od 645 poslanika u nemačkom parlamentu dalo prošle nedelje "zeleno svetlo" ratifikaciji zakona o zajedničkom dugu EU.
Američka televizijska stanica takođe podseća da EK ne može da potraži sredstva na finansijskim tržištima pre nego što sve države članice usvoje predmetni zakon o takvom potezu.
Čak 22 od 27 članica EU je do sada usvojilo zakon ili bi trebalo da završe taj postupak sledećeg meseca. Austrija, Poljska, Mađarska i Holandija još nisu potvrdile kada će njihovi parlamenti glasati o pomenutom zakonu, a nad Nemačkom se sada nadvio oblak neizvesnosti po ovom pitanju, navodi CNBC.
Ukoliko se ovo pitanje brzo ne reši i odluka Ustavnog suda ne prikloni zakonu koji su oba doma nemačkog parlamenta prethodno odobrila velikom većinom glasova, isplate iz fonda bi zbog toga mogle da se odlože ili čak da budu dovedene u opasnosti, napisao je danas u komentaru Holger Šmeding, glavni evropski ekonomista Berenberg banke u Hamburgu.
(Tanjug)
Komentari / 7
Ostavite komentarМрачајски прото
30.03.2021 07:01Ко другоме раку копа сам у њу упада.
ODGOVORITEMrco
30.03.2021 08:00Ispade da su Srbija i Bosna bolje zemlje za življenje. Da je tako, mi bi hrlili ka dole, a ne bi ziveli po Zapadu. Jos uvijek je to razlika k'o nebo i zemlja
ODGOVORITETe Vlado
30.03.2021 10:57Nasmijao si me. Evropa ima industriju i proizvodi dodatnu vrijednost, mogu kupiti pola planete novcem koji zaradjuju. Placem od smijeha, kako si zamislio da neko stampa pare kao sto to rade goveda na Balkanu ?
Vlado Banja Luka
30.03.2021 08:20Pitanje: otkud Evropskoj uniji 750 milijardi evra da sanira posljedice? Odgovor: ukljucice stampariju para u Frankfurtu i nastampace silne milijarde bez pokrica. Zakljucak: EU je pukla kao i citav Zapad. Standard i plate odrzavaju stampanjem para. To ne moze trajati vjecno.
ODGOVORITERe
30.03.2021 10:36Ej majke ti, ti znas da stampaju pare? Pa glupsone od tih nastampanih para i ti zivis. Ili kako ti mislis da pare nastaju? Tako sto ih donese roda? Novac i jeste dug u svojoj osnovi, al treba malo u skolu ici da to skontas.
Christian Sweden
30.03.2021 09:50Pa sta, dici cemo kredit, i onako Stockholm je zaradio 5,8 biliona kruna (oko 1200 miliona maraka) jer nije placao staracke domove i usluge za penzionere, mi smo zapravo u plusu u Stockholmu. Kapitalisticka stranka Moderati slave. eto sve cudnim slucajem slucaja! (izvor DN.se)
ODGOVORITEHipokrat ili hipokrit
30.03.2021 13:57У часу када ступам међу чланове лекарске професије свечано обећавам да ћу свој живот ставити у службу хуманости. Према својим учитељима сачуваћу дужну захвалност и поштовање. Свој позив ћу обављати савесно и достојанствено. Највећа брига ће ми бити здравље мог болесника. Поштоваћу тајне онога ко ми се повери. Одржаваћу свим својим силама част и племените традиције лекарског звања. Моје колеге ће бити моја браћа и сестре. У вршењу дужности према болеснику неће на мене утицати никакви обзири, етничко порекло, род, вера, националност, раса, сексуална оријентација, политичка или класна припадност. Апсолутно ћу поштовати људски живот од самог почетка. И под претњом нећу попустити да се искористе моја медицинска знања, супротна законима хуманости. Ово обећавам свечано, слободно позивајући се на своју част.
ODGOVORITE