"Ne može doći do iskrenog pomirenja Srba i Hrvata"

 "Ne može doći do iskrenog pomirenja Srba i Hrvata dok današnja Hrvatska ne prizna zločine svojih političkih predaka", poručeno je u emisiji “Globalno” BN televizije. Istovremeno, poznavaoci srpsko-hrvatskog problema poručuju da se radi o narodima minornih, ali nepremostivih razlika.

Republika Srpska 03.03.2021 | 22:32

Prvi problem Srba i Hrvata, direktor Dokumentaciono-informacioni centar “Veritas” Savo Štrbac najjasnije definiše kao - prokletstvo malih razlika.

"Najsličniji na Balkanu su upravo Srbi i Hrvati. Teško je naći razlike", kaže Štrbac.

Srbi su svoj san – svi pod jedan krov, ostvarili u Kraljevini Jugoslaviji, dok su Hrvati o sopstvenoj državi nastavili da sanjanju i to je dovelo do najvećeg sukoba, smatra pisac Milan Bogojević.

"Ako bi gledali kroz izbore, 28. novembra 1920. godine je Hrvatska republikanska seljačka stranka Stjepana Radića dobila oko 285.000 glasova. Mogli bi da kažemo da je tih 285.000 ljudi bilo protiv kralja."

Istoričar Ognjen Karanović smatra da je NDH vječita tamna sjena na odnosima Hrvata i Srba, a da ono što nije završeno u NDH je završeno 1991. između ostalog i akcijom “Oluja”.

"Meni je apsolutno strana mogućnost da može doći do iskrenog pomirenja, pa i do saradnje dok imamo modernu Republiku Hrvatsku koja je članica EU, NATO-a, a da pri tome nikada nije priznala šta su njeni preci u političkom smislu učinili tokom Drugog svjetskog rata. Dakle, Hrvatska se nije oslobodila zločina", kaže Karanović.

Štrbac navodi da je više od 400.000 Srba nestalo u Hrvatskoj od 1991 do 2011. godine. Novi popis najavljen je za jun 2021. godine.

"Tako da će ona prava koja su Srbi dobili 2011. godine sada biti umanjena jer prava dolaze po brojnosti. Ćirilica u Vukovaru je bila dozvoljena jer je Srba bilo više od jedne trećine po popisu 2011. Bojim se da će po novom popisu Srba tamo gdje su bili većina ili gdje ih je bilo značajan broj, sada biti mnogo manje", rekao je Štrbac.

Pisac Milan Bogojević dodaje da Hrvati ne napadaju sada samo Srbe koji su ostali da žive u Hrvatskoj, nego napadaju i istoriju.

"To dokazuje i situacija sa filmom `Dara iz Jasenovca`. Scenaristkinja filma Nataša Drakulić je dobila na desetine najmonstruoznijih poruka i prijetnji koje dobija."

Ukoliko broj Srba u Hrvatskoj padne ispod tri odsto, ostvariće se, podsjeća Štrbac, Tuđmanova težnja da se srpsko, kako je tvrdio, "remetilačko pitanje", riješi za sva vremena.

 

BN TV