Risto Marjanović - svjedok srpskog naroda

Prije 106 godina, 28. jula 1914. godine  napadom Austrugarske preko rijeke Drine na Kraljevinu Srbiju počeo je Prvi svijetski rat, poznat još i kao Veliki rat.

Republika Srpska 01.08.2020 | 20:05
Risto Marjanović - svjedok srpskog naroda

Zahvaljujući najpoznatijem srpskom fotoreporteru Risti Marjanoviću, ratnom izvještaču velikih svjetskih novina, svijet je upoznat sa borbom srpskog naroda u odbrani otadžbine i velikim zločinima okupatora. Ovaj veliki čovjek zaslužio je da se i ovoga ljeta pomene i on i njegovo veličanstveno djelo.

Risto Marjanović iz sela Radenković na sjeveru Mačve prvi je srpski ratni fotoreporter i najznačajniji svjedok balkanskih radova i Prvog svjetskog rata. Na frontu je bio ratni izvještač Vrhovne sprske komande, pa su tako sve vodeće evropske novine, prvenstveno francuske, objavljivale njegove tekstove i potresne fotografije sa srpskog ratišta na Drini, Ceru, Kolubari...

Najviše pažnje svjetske javnosti privukle su Ristine fotografije o stradanju srpskog naroda i do tada neviđenim zločinima razjarenih austougarskih hordi u plavim uniformama.

Marjanović je svjedočenje o Velikom ratu, na samom njegovom početku, u najsudbonosnijim danima ljeta 1914. godine, perom i kamerom započeo na Ceru, a potom je pratio srpsku vojsku do Kolubare i ostalih ratišta, preživio je albansku golgotu, a izvještavao je kasnije i sa Solunskog fronta..

Ono što je najvažnije u njegovom reporterskom radu jeste svjedočenje o zvjerstvima austrougrske soldateske u Mačvi, u Lešnici, Prnjavoru i drugim mjestima. Snimao je vojnike, izbjeglice, nejač, stradanja, pogibanije... Sve.

Jedna od njegovih zanimljivih fotografija jeste i ona kada žene pomažu srpskim vojnicima da guraju topove na Ceru. Priča se da je taj snimak imao velikog odjeka u evropskoj i američkoj javnosti, jer je pokazano kako se goloruku narod, pa i žene brane svoju otadžbinu. Svjetska štampa ih je nazvala hrabrim ratnicama i tihim heroinama iz sjenke.

Ratni album Riste Marjanovića od 1912-1915. Godine, jer je ranije bio fotoreporter u balkanskim ratovima koje je vodila Srbija, veoma je dragocjen svjedok, sadržajan je, pa se zbog toga još uvijek izučava i koristi.

 

Da nije tih fotografija na kojima su vojnici, djeca, oficiri, žene, nejač, ranjenici, Vrhovna komanda, stradalnici, popaljena sela i gradovi, ratne bolnice, imenovani i nepoznati ratnici – skoro je da ne bi ni bilo autentičnih fotografija, istinitih dokumenata nastalih u herojskoj borbi srpskog naroda koja je započela 28. jula 1914. godine, prvo napadom na Beograd sa ratnih brodova, monitora, a onda pješadijom i artiljerijom – svom silom - preko Drine na Samurovića adi i Kurjačici kod semberskih sela Amajlije i Batar.    

Risto Marjanović bio je fotoreporter svjetskog glasa, veliki majstor, jer njegovi snimci osim dokumentarnog imaju i umjetničku vrijdnost, pa zato i sada mogu, stotinu i više godine od nastanka njegovih ratnih fotografija, biti putokaz i savremenim reporterima koji, za razliku od njega, imaju najsavremeniju fototehniku.

Vrhovna srpska komanda ga je poslije prelaska albanskih planina, poslala u Pariz da pripremi izložbu ratne fotografije o borbi srpskog narodna. On to čini 1916. godine, a nakon toga postavka je prikazana i u Ujedinjenom kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama.

Po povratku iz Evrope na Solunskom frontu Risto Marjanović je dobio zadatak da nastavi snimanje i da izvještava sa bojišta. Poslije oslobođenja, radio je u pres birou Ministarstva spoljnih poslova i Agenciji Avala. 

U Drugom svjetskom ratu odbija saradnju sa Nijemcima i kvislinzima, ali nastavlja u tajnosti da snima, pa je tako i oktobra 1944. godine fotografisao ulazak Narodnooslobodilačke vojske u Beograd.

U novoj državi nastavlja da radi u Novinskoj agenciji Tanjug. Umro je 1969. godine u Beogradu u osamdeset trećoj godini života.

Zabilježena je i zanimljiva priča o susretu Riste Marjanovića sa svojim Radenkovčanima, vojnicima iz njegovog rodnog sela. Mačvani su odbili da se fotografišu, jer su tvrdili da će nakon toga svi izginuti, ali ih je Risto uvjerio da će svi koji  on snimi preživjeti rat i vratiti se kući.

- Tako je i bilo. Radenkovčani su se okupili, a među njima i moj djed Ivan Filipović, rezervni oficir, stali su ispred Ristine kamere i načinjena je čuvena fotogrfija koja se sada čuva u velikom broju radenkovačkih kuća. I zaista se dogodilo – niko od Ristinih komšija iz Mačve, koje je fotografisao na Solunskom frontu, nije poginuo i svi su se vratili živi i zdravi kući, kaže književnik i novinar Miomir Filipović Fića. 

I ova godišnjica, doduše stotinu šesta od početka Velikog rata, prilika je da se i na ovaj način prisjetimo tih herosjkih dana sprskog naroda i onih koji su se borili za slobodu otadžbine, pa i legendarsnog fotoreportera Riste Marjanovića, rodom Mačvanina, ali humaniste svjetskog glasa.

BN televizija je ovom velikanu žurnalizma i umjetniku, ali i tim sudbonosnim danima za opstanak Srba i Srbije, te o herojstvu, izdržljivosti i veličanstvenoj pobjedi krvoločnog neprijatelja, i do sada posvećivala veliku pažnju uz dužno poštovanje tih div-junaka.

(BN TV/ Autor: Tihomor Nestorović)

Komentari / 14

Ostavite komentar
Name

zabrinuta

01.08.2020 21:07

Ima li posla a ne istorije?

ODGOVORITE
Name

Srbin

03.08.2020 06:49

Kad sve saberes sve to smo mogli izbjeci al vise volimo ..junacku.. politiku

Name

PRIJEDORČANIN

03.08.2020 07:15

Z avrijeme vladavine Milorada Dodika raddnici su ostajali bez posla, penzioneri bez penzija, škole bez đaka, sela bez seljaka a banke pune pokradenog novca.

Name

brecalo

01.08.2020 22:27

Nema posla jer skupstina nema para hvataj pasosa pa vani tamo ima posla

ODGOVORITE
Name

MOBI DIK

02.08.2020 15:50

NAROD BEZ ISTORIJE je nikakav NAROD zivila SRBIJA

Name

Trifun

01.08.2020 22:45

Ako nema istorije nece biti ni posla. Uvjek postoji neka vaska kojoj smeta srpska istorija.Smeta li ti sto ameri snimaju film o ravnogorcima i spasavanju americkih pilota.

ODGOVORITE
Name

Mitar

01.08.2020 23:36

Kakva istorija, care mani se gluposti. Imas li posao?

Name

Istorija

02.08.2020 00:25

Ona uznemirava one koji misle da Srbi počinju s Jugoslavijom. Moja baka, očeva mati je siroče jer joj je otac umro u maršu kroz Albaniju. Svaki rat je uzeo nekoga i ja to ne mogu zaboraviti u ime lažnog bratstva i jedinstva.

Name

Da

02.08.2020 11:05

Smeta mi sve ono sto ti tvoji Ameri rade. Sve sto rade rade za sebe a ne sto vole Srbe. Jer te iste Srbe su tri puta gadjali bombama i mani se te priče. Pomogli su Hrvate da se rijese Srba, pomogli su Siptare da se rijese Srba, pomogli su Bosnje da se pokušaju rijesiti Srba i ti mi njih hvalis. Kad u ovom zadnjem nisu uspjeli onda su na Haškom sudu osakatili Srpski vojnicki korpus i pomogli Englezima da sigmatizuju Srpski narod. Sit sam ja Amera kauboja. Sit.

Name

Virus

02.08.2020 12:13

Bravo Trifune samo kome pricati.

Name

IzGermanije

02.08.2020 03:31

Ko o čemu srbi o junaštvu, i ratovima bolje ni zaslužili nismo.

ODGOVORITE
Name

Marko

02.08.2020 05:47

Kod nas dobri ljudi dok su zivi nista ne vrijede,samo olos je dobar on se docepa nekako vlasti i kroji svima kapu.A onda dobri covjek kad umre pocne se pisati i govoriti o njemu kako je bio dobar srbin,dobar covjek i kako je zaduzio svoj narod po necemu.A olos dok je ziv svi ga cijene i postuju a tek kad umre ili ode sa vlasti o njemu sve najgore,Cudan smo mi narod.

ODGOVORITE
Name

Dzoni

02.08.2020 15:54

Tako ce se pisati o miletu dodigu kao najvecem srpskom junaku

Name

Www

02.08.2020 17:45

Narod bez istorije je isto sto drvo bez korijena.Pod hitno treba izmjeniti zakon o obrazovanju i uvest u istiriju vise gradiva o borbama za islobodjwnje srpskog narosa kriz vjekove.Niko ne mrzi drugi narod ali koji isvajaci nisu dolazili da osvoje ove prostore ,a u istiriji ce se naci i mnoge licnosti iz drugih naroda koji nisu prihvatili tudju cizmu i zajedno sa sroskim narodom izvojevali slobodu.