Drastičan pad industrije Srpske

Industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj već sedam mjeseci zaredom je u padu, a samo u maju ove godine evidentiran je minus od čak 18,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Ekonomisti upozoravaju da bi, ako se pad nastavi, moglo biti uticaja i na zaposlenost.

Republika Srpska 05.07.2019 | 23:03 Zatvorena Fabrika duvana u Banjaluci, havarija i remont Rafinerije nafte u Brodu i smanjena proizvodnja električne energije su tri glavna razloga zbog čega je industrija u Srpskoj u zastoju. Sve je manje narudžbi za proizvodnju i izvoz sa tržišta Evropske unije što dodatno doprinosi lošem stanje. Zato su prije nekoliko dana predstavnici republičke Privredne komore imali sastanak sa premijerom i ministrima u cilju hitnog traženja rješenja.

„Mi smo dobili informaciju da je Vlada i prije tog razmatrala te pokazatelje jer su svima dostupni i da traži pokazatelje i da traži način kako i na koji način da reaguje. Mi moramo tražiti načini da se povlače neki urgentni potezi kako bi smo koliko toliko nekakav dobar prihvatljiv rezultat poslovne aktivnosti do kraja godine“, kaže Borko Đurić, predsjednik Privredne komore RS.

Lošem stanju u industrijskoj proizvodnji doprinijelo je i smanjenje proizvodnje u Rafineriji ulja u Brodu što ima direktne uticaje na privredu. Na taj način, pada i profit, ali se gube i radna mjesta. Jedno od rješenja bi bilo da se smanji opterećenje rada kroz snižavanje poreza i doprinosa na 50%.

„Situacija nalaže hitne mjere kako bi se obezbijedilo da ljudi ostanu jer bez ljudi nema proizvodnje. U ovom slučaju ja sam siguran da spuštanje opterećenja sprečava vađenje crnog novca iz firmi plaćanje u kovertama o čemu govori sindikat mislim da se mora pojednostaviti metod smanjivanja opterećenja na isplaćene plate jer to je jedini metod da sačuvamo radnike“, smatra Zoran Pavlović, ekonomista.

Dodatni problem je i to što je nepodobnima onemogućeno da rade bez uplitanja politike, što je i Rafineriju nafte dovelo do situacije da se svi pogoni zatvore, upozoravaju ekonomisti. Postavlja se pitanje, zašto se ranije nije taj problem rješavao i zašto se to proglasilo uspješnom privatizacijom.

„Zašto je akumulisani dug Rafinerije 2 milijarde maraka pa ćemo mi sad pričati o industrijskom padu. Da postoji finalna prerada, da postoji zaista jaka industrija u RS ne bi se to tako osjetilo energenti bi se nabavili kako se nabave jer rafinerija je uvozila sirovu naftu prerađivala i ne može da čini za čitavu industriju toliko važan segment“, ističe Svetlana Cenić, ekonomista.

Proizvodnja električne energije bila je na početku godine manja zbog loše hidrološke situacije, a poslije je dodatno smanjena zbog umanjenog rada Hidroelektrane na Trebišnjici i zbog višemjesečnog kapitalnog remonta RITE Gacko. Pad proizvodnje zabilježen je u i u oblasti vađenja rude i kamena i prerađivačkoj industriji.



BN TV