Preminuo legendarni Niki Lauda...

Niki Lauda (1949-2019). . .  Legendarni trostruki šampion Formule 1 preminuo je u rodnom Beču u 71. godini.  Legendarni Austrijanac je osvojio tri F1 titule vozeći za Ferari i Meklaren.

Ostali sportovi 21.05.2019 | 11:19
Preminuo legendarni Niki Lauda...
Trostruki šampion Formule 1 Niki Laude preminuo je u 71. godini.

Legendarni Austrijanac, jedan od najpoznatijih ličnosti u istoriji motosporta, osvajao je titule sa Ferarijem 1975. i 1977. i sa Meklarenom 1984.

Ipak, za mnoge će ostati najčuveniji njegov udes, koji je doživeo 1976. na Velikoj nagradi Nemačke. Tada je Lauda doživeo udes i proveo zarobljen u zapaljenom bolid čitav minut. Zadobio je opekotine po licu, koje su bile opasne po život. Pored toga, zbog udisanja toksičnih isparenja, veliko oštećenje su doživeli i njegovi unutrašnji organi, najviše pluća i bubrezi.

Zbog toga je imao dve transplaticije bubrega, a prošle godine i pluća. Početkom godine je bio hospitalizovan zbog gripa.

Njegova porodica je saopštila da je Niki "preminuo mirno“.

Laudina vozačka karijera je trajala od 1974. do 1985. a zanimljivo je da je Lauda samo šest nedelja nakon tog strašnog udesa vozio Veliku nagradu Italije. A čak se i iste sezone borio za titulu sa svojim prijateljem Džejmsom Hantom.

Nakon vozačke karijere, Lauda je imao i bogatu poslovnu karijeru. Imao je avionsku kompaniju, bio poznato TV lice, a posedovao i 10 odsto u Mercedes F1 timu. Na njegov nagovor, nemački tim je doveo Luisa Hamiltona, petostrukog F1 šampiona.



Jedan od najvećih vozača i imena Formule 1 svih vremena, simbol sportske kuraži, Niki Lauda preminuo je juče u rodnom Beču u 71. godini života. Tiho i mirno, usred noći od kompikacija nastlih presađivanjem pluća. Čuvena nesreća na Nirburgringu, koja mu je promenila lični opis, ali i sam F1 cirkus, naplatila je poslednju ratu i uzela poslednji danak.  

Niki Lauda je jedan od simbola jedne od najvećih sportskih organizacija. Čovek bez kojeg ona ne bi bila ono što jeste danas - globalna sila. Njegov gubitak bi mogao da se poredi i sa onim Ajertona Sene, jer uticaj i snaga ličnosti koje su posedovali izgradile su i njih u simbole i heroje, ali i samu Formulu 1.

Laudino ime se uvek vezuje uz tragediju koja se dogodila 1. avgusta 1976. u Nirburirngu kada je skoro na smrt izgoreo nakon izletanja sa staze koje je uzrokovalo da njegov Ferari 312T2 bukne kao šibica u krivini Bergverk. Nesretni Lauda nije uspeo da se iskobelja iz kokpita, već je neko vreme goreo poptuno svestan, "na živo", sve dok mu nisu u pomoć pristigla četvorica njegovih kolega. Na svu sreću, na vreme da preživi, ali prekasno da mu spasu lice i pluća koja su oštećena isparenjima od gorućeg vozila.

Samo 40 dana kasnije on će sa još nezaraslim opekotinama trećeg stepena po licu i rukama opet sesti za volan Ferarija u pokušaju da spase prednost koju je imao u šampionatu nad velikim rivalom i možda još većim prijateljem, Britancem Džejmsom Hantom. Kasnije su svedočili da mu se trkačko odelo toliko natopilo krvlju da ga je jedva skinuo u agoniji. Nije se predavao, ali je te sezone ipak odbio, priznao je kasnije zbog velikog straha, čak i panike, da vozi poslednju trku, VN Japana pošto je padala jaka kiša. Hantu je za preotimanje titule od povređenog prijatelja bilo potrebno treće mesto, što je i uspeo.

Ta nesreća u Nirburgringu, koja je nakon toga izbačena za vijek i vjekov iz F1 kalendara je ne samo dovela do revolucije u sigurnosti učesnika u trkama, ali i globalnog saobraćaja, nego je, pre svega zahvaljujući Laudinoj hrabrosti, izbacila najbrži cirkus u prve redove komercijalne sportske industrije. Šou je nakon toga zaista mogao da počne, a odjek nesretnog događaja i dalje zveči automobilskim sportom koji mu, bizarno bilo ili ne, mnogo duguje.

Andreas Nikolas Lauda rođen je 22. februara 1949. u Beču u veoma bogatoj porodici koja se oduvek snažno protivila njegovoj strasti - brzoj vožnji automobilima. Ali, i pored toga mladi Austrijanac je odlučio da je to njegov životni i profesionalni put i nakon godina trkanja u raznim takmičenja domogao se Formule 1 sa 22 godine gde je ostao od 1972. do 1985. usput osvojivši tri šampionska pehara - 1975, 1977. i 1984. Niki je ostao jedini koji je osvajao titule sa dva najveća rivalska tima u Formuli 1, Ferariju i Meklarenu.

Veliki-mali Austrijanac je bio u nekoliko navrata i gost Beograda, pre svega kao promotor jedne telekomunikacone kompanije iz njegove domovine, tako da su i ovdašnji predstavnici mediji imali priliku da ga upoznaju, ali i da popričaju sa njim. I jedna stvar, jedan detalj je ostao upečatljiv, a to su njegove oči. Žive, inteligentne, sa jakim žarom objašnjavao je tajne Formule 1 i prisećao se, vrlo analitički, često i sa britkim smislom za humor dana kada je bio vozač. Vrhunski vozač. Vidno oštećeno, ali pomalo čudno zaraslo lice, jedno uvo koje je delovalo kao da će svakog trenutka otpasti, tek koja vlat kose virila je ispod kačketa koji je od incidenta u Nirburgringu redovno nosio. Svi ti detalji otkrivali su jasno da je taj čovek preživeo tragediju. Ali ju je preživeo i nadživeo, u pravom smislu tih reči. Ta nesreća je od njega, ali i od same Formule 1 napravila globalni fenomen.

"Meni moje lice ne smeta ovakvo kakvo je, pošto sam živ i srećan. A onome kome smeta, to je njegov problem", govorio je živahni Bečlija.

Živeo je brzo, široko i značajno ostaviviši trag u sportu kakav samo odabrani ostavljaju. Bio je veliki vozač, vrhunski buznismen osnivač tri avio kompanije (Lauda Air, Niki i Laudamotion), na kraju i uspešni menadžer u F1 timovima, a poslednjih godina je tu ulogu obavljao u šampionskom Mercedesu-AMG Petronas Motosportu u kom je posedovao i 10 posto akcija. Uvek je bio tu za svoje mlade kolege da im podeli koju mudrost i naparvi od njih bolje ljude i pre svega vozače. Bio je neumoran iako ga je zdravlje mučilo od kako je doživeo nesreću u Nirburgringu,

Niki Lauda je ostao i ostaće simbol Formule 1, ali i idol milionima klinaca, sada već odraslim ljudima koji su tokom poslednjih decenija minulog veka gledali i voleli Formulu 1. Da parafraziramo Đorđa Balaševića, došlo mu je vreme da vozi neke nebeske trke.

Izvor: mondo.rs/mozzartsport

Komentari / 0

Ostavite komentar