Kako povući granicu na Dunavu

Međudržavna komisija Srbije i Hrvatske postigla je određeni napredak u definisanju kopnenog dijela granice, ali su dvije strane i dalje miljama daleko od dogovora o razgraničenju na Dunavu.

Region 17.02.2019 | 15:26
Kako povući granicu na Dunavu
Da li će linija ići po sredini rijeke, kako predlaže Beograd, ili po katastru, kako želi Zagreb, čime bi oko 10.000 hektara na lijevoj obali reke pripalo Hrvatima, i dalje je otvoreno pitanje, godinu dana nakon što su se predsjednici Srbije i Hrvatske Aleksandar Vučić i Kolinda Grabar Kitarović u Zagrebu dogovorili da dvije države pokušaju da postignu rješenje u naredna 24 mjeseca.

Pozicije dvije strane su i dalje udaljene, a sporna je, kako kaže državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Srbije Nemanja Stevanović, cijela dužina granice, dok su dva riječna ostrva - Šarengradska i Vukovarska ada - najveći kamen spoticanja.

Stevanović u razgovoru za Tanjug navodi da je međudržavna komisija, koja se godinama unazad nije sastajala, prošle godine imala dva susreta i da je određeni pomak napravljen kad je riječ o kopnenom dijelu granice, ali nije želio da precizira kakav.

- Po pitanju Dunava, slažemo se samo da se gotovo ni oko čega ne slažemo, zato što problem vidimo potpuno drugačije. Oni ne žele da promijene stav koji je u potpunosti u suprotnosti sa međunarodnim javnim pravom - navodi Stevanović, inače srpski nacionalni koordinator za rješavanje otvorenih pitanja sa Hrvatskom.

Stav Srbije je da se primijeni princip iz međunarodnog javnog prava, tako da granica između dvije države ide sredinom plovnog toka rijeke.

Taj model, inače, uspješno je primijenjen u slučajevima dunavske granice Austrije i Njemačke, Rumunije i Bugarske, Mađarske i Slovačke.

Hrvatska, međutim, insistira na granici po katastarskim knjigama iz vremena Austrougarske monarhije.

Primjenom tog principa Hrvatska bi dobila oko 10.000 hektara zemlje na lijevoj strani Dunava, koji se nalaze na teritoriji Apatina, Sombora i Bačke Palanke.

Problem je činjenica da je Dunav promijenio svoj tok u pravcu od istoka ka zapadu, dok katastarske granice idu starim tokom Dunava, te bi u tom slučaju granica više puta presijecala rijeku.

Vučić i Grabar Kitarović su se dogovorili da, ukoliko dvije zemlje u naredne dvije godine ne postignu dogovor, idu pred nezavisno međunarodno pravno tijelo, koje će donijeti konačnu odluku, podsjeća Stevanović.

(Tanjug)

Komentari / 3

Ostavite komentar
Name

Ama srbi

17.02.2019 17:00

Ma nedajte hrvatima ni pedalj.kako slovenci nedaju svoje.nisi ti Vucicu kao Dodik koji im je prodao Jasenovacku gradju,pa sad okrenuli istoriju onako kako im odgovara.

ODGOVORITE
Name

Nostradamus

17.02.2019 19:53

Tesko ce biti zaustaviti ilegalan prelazak Srpskog ribljeg fonda jer ribe hoce pod hitno u EU..

ODGOVORITE
Name

Milan

18.02.2019 01:09

”Независно правно тело” не постоји. Они ће увек у корист Хрватске. Ако већ постоји преседан других држава око тока реке, онда се треба тога држати и готово.

ODGOVORITE