Štićenici iz doma moraju na ulicu

Mladi bez roditeljskog staranja koji započinju samostalni život nakon izlaska iz domova za nezbrinutu djecu, često ostanu na ulici jer im država ne obezbjeđuje ni posao ni smještaj. Stambeno zbrinjavanje je moguće samo ako se u lokalnim zajednicama nađe viška stambenog prostora. Ovaj problem je ozbiljan i nije sistemski riješen.

Republika Srpska 04.02.2019 | 20:39
Štićenici iz doma moraju na ulicu
U javnoj ustanovi Dom „Rada Vranješević“, za smještaj djece bez roditeljskog staranja, trenutno boravi 79 štićenika uzrasta od beba do studenata. Oni u domu mogu boraviti dok se obrazuju odnosno, ukoliko studiraju, do 26 godine. U suprotnom, odmah poslije punoljetstva i srednje škole, moraju napustiti Dom. Umjesto životnih dilema - kako provesti ljeto, ili kako se dalje školovati, ovi mladi ljudi nakon izlaska iz Doma suočavaju se sa problemima zapošljavanja i gole egzistencije. 

“Zahvaljujući sigurnosti ovog doma ti mladi ljudi razmišljaju da je budućnost nešto o čemu će ipak zajedno sa nekim drugim birnuti i podijeliti odgovornost a nažalost u većni slučajeva nema te druge osobe koja bi im pomogla da te poteškoće prevaziđu. Vrlo nisko samopouzdanje, samopoštovanje i nizak nivo samosvjesnosti o tome da treba da preuzmu brigu za svoju budućnost su nažalost itekako prisutni”, kaže Ljiljana Uletilović, psiholog i rukovodilac službe za rad sa korisnicima u Domu Rada Vranješević.

Iako u ovoj ustanovi sve štićenike pripremanju za samostalan život, priznaju da to nekad nije dovoljno. Zato će tražiti pomoć od svih nadležnih institucija da se uključe u problem zbrinjavanja bivših štićenika.

“Dio pripreme za osamostaljivanje jeste i psihološka procjena i obrada svih sposobnosti i vještina kako bi se napravio individualni plan rada sa ciljevima konkretnim i pojedinačnim za svaku mladu osobu da se zna na kojim to vještinama i kompetencijama treba da rade da bi ta osoba bila spremnija za samostalni život”, kaže Uletilović.

Ulogu u pripremi mladih za samostalan život ima i banjalučki Centar za socijalni rad. Ova ustanova daje jednokratnu finansijsku pomoć štićenicima koji nakon 18. godine napuste domove, ali je, kažu, potrebno kroz zakonske regulative produžiti tu pomoć.

“Zakon o socijalnoj zaštiti ostavlja mogućnost finansiranje smještaja najkasnije do šest mjeseci nakon prestanka uslova za smještaj u ustanovama socijalne zaštite tako da bi zakonskim regulativama trebalo da se reguliše način dalji zbrinjavanja ovih ljudi odnosno njihova podrška”, kaže Dragana Grujinović, socijalni radnik u banjaučkom Centru za socijalni rad.

Podrška bi možda mogla doći od gradske uprave jer su im iz Doma Rada Vranješević uputili zahtjev da obezbijede stambene jedinice za zbrinjavanje štićenika koji su sa 18. godina izašli iz doma. Međutim, u gradskoj upravi kažu da su za taj zahtjev čuli putem medija i da im nije stigao u pisanoj formi.

“Upoznat sam da postoji problem šta sa djecom nakon punoljetsva koj ne mogu da ostanu u domu i nezbrinuti su. Grad je spreman da tu pomogne, stanova nemamo ali možemo da tražimo neke od objekata kao što smo imali ove kuće u budžaku za programe sa centrom za socijalni rad”, ističe Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke.

Prema posljednjim podacima, u domovima u BiH ima više od 1000 djece i mladih do 18 godina bez roditeljskog staranja. Istovremeno, u posljednje tri godine u prosjeku godišnje bude usvojeno 45 djece i to su uglavnom mališani do dvije godine starosti. Stručnjaci upozoravaju da je problem zbrinjavanja mladih iz ustanova socijalne zaštite potrebno što prije sistemski riješiti.



BN TV

Komentari / 3

Ostavite komentar
Name

Neso

04.02.2019 21:36

Nek ima Mile Ronhil i nkegovi tajkuni a omladina bez roditelja nek crkne ..banama drzava priblizavamo se venezueli samo je problem sto nas narod naviko da trpi.

ODGOVORITE
Name

kuku nama sa nama

04.02.2019 22:14

Nejmamo mi venecualanska muda..da se borimo za sebe..

ODGOVORITE
Name

Prva ruka

06.02.2019 11:50

Poznat je rad zaposlenih iz Doma Rada Vranješević. Samo neka oni ne govore ništa.

ODGOVORITE