Svi iz regiona su prestigli BiH

Bosna i Hercegovina se našla na još jednoj neslavnoj listi.

Bosna i Hercegovina 11.01.2019 | 07:49 Ovaj put je riječ o demokratiji, koja je sudeći prema ovoj analizi svake godine sve manje prisutna u BiH. Trenutno nas samo jedan bod dijeli od samovlade, odnosto autokratskog režima.

Analizu je objavio ugledni britanski magazin "The Economist". Prema objavljenom indeksu demokratije u ovogodišnjem izvještaju Bosna i Hercegovina se nalazi na 101. mjestu od 167 zemalja i ima "hibridni režim".

Ovo nije prvi put da je "The Economist" svrstao Bosnu i Hercegovinu u kategoriju država s "hibridnim režimom", odnosno zemalja koje ocijenjene ocjenom od 4,0 do 4,99.

Isto mjesto zauzela je i prošle i pretprošle godine. Analiza je pokazala još jednu neslavnu činjenicu - da je ovdje prije pet, pa i deset godina bilo više demokratije. Naime od 2006. do 2013. BiH je bila u sredini. Od 2014. do 2017. pomjerila se jedno mjesto unazad i sada je samo jedna ocjena dijeli od grupe kojoj pripadaju države sa autoritarskim režimom (od 0 do 3,99).

Termin "hibridni režim" pojavio se devedesetih godina prošlog vijeka kada su mnoge zemlje započele svoju tranziciju ka demokratiji. One države koje nisu uspješno obavile tranziciju te se nalaze negdje između demokratije i totalitarizma nazvane su zemljama s hibridnim režimom i karakterišu ih značajne nepravilnosti u izbornim procesima, široko rasprostranjena korupcija, zavisno pravosuđe, slaba vladavina prava i slabo civilno društvo, te česti napadi i pritisci na novinare.

U regionu nijedna zemlja nije rangirana kao potpuna demokratija, ali su svi po pitanju demokratije ispred nas- Slovenija na 36. mjestu, Hrvatska i Srbija na 60. odnosno 63. mjestu, Albanija zauzima 76., Makedonija je 78., Crna Gora je 81. 



Dejan Lučka iz Banjalučkog centra za ljudska prava se osvrnuo na brojne stvari koji su BiH dovele do ovako niske ocjene: nikada implementirane  presude Evropskog suda za ljudska prava, Sejdić i Finci protiv BiH, Zornić protiv BiH i Pilav protiv BiH, neodržavanje izbora u Mostaru, izborni zakon koji ne doživljava promjene, reforme koje se ne provode, sve prisutni mito i korupcija, te ljudska i građanska prava koja postoje uglavnom samo „na papiru“.

Na pitanje zašto bh. građanin ne igra bilo kakvu važnu ulogu u našem društvu, nagalašava da ogroman dio problema leži u činjenici što u BiH ne postoji demokratska politička tradicija, a veliki je i manjak političke i građanske kulture. BiH je mlada demokratija, naglašava, u kojoj su ljudi godinama učeni da nije potrebno da budu aktivni građani, jer će im onaj koji je „na vlasti“ obezbijediti apsolutno sve. A ukoliko nešto krene loše, naći će se već neko ko će biti za to okrivljen. 

„Iako krivica leži i na političkim elitama, koji su građane sveli samo na izbornu mašineriju, jer im je to bilo (i jeste) u interesu, dosta krivice ima i u samim građanima. Mnogi problemi na lokalnom nivou mogu biti riješeni građanskim inicijativama, slanjem dopisa, žalbama i sl. Međutim, ogroman broj građana jednostavno ne želi da se miješa u to, vjerujući da će to neko drugi uraditi za njih ili proklinjući lokalnu vlast jer „ništa ne radi“."



"Tu je i ono poznato komentarisanje i kritikovanje u kafanama i među „svoja četiri zida“, dok se rijetko ko odluči da stvarno nešto i pokuša promijeniti nabolje u društvu. Anemičnost i bezvoljnost su razlozi zašto je ovdje mali broj aktivnih građana koji igraju veće uloge u našem društvu. Sveopšta situacija u državi ne napreduje i ljudima se kao jedina alternativa nudi put u inostranstvo, u uređenije zemlje, jer vlada mišljenje da se ovdje jednostavno ništa više ne može uraditi. Mnogi su jednostalo „digli ruke“ od svega. Zato mi, u našem društvu, nažalost, imamo žalosne situacije u kojima gomila smeća stoji ispred zgrade, a niko od stanara zgrade ne obavještava komunalnu službu da to smeće dođe otjerati, a to niti je teško političko pitanje, niti je pitanje zbog kojeg bi se građani trebali ustručavati da reaguju“, istakao je Lučka za Buku.

Navedimo na kraju i zemlje koje su najbolje rangirane na indeksu demokratije- Norvešku, Island, Švedsku, Novi Zeland i Dansku, kao i one koje su dobile najnižu ocjenu Čad, Centralnoafrička Republika, Demokratska Republika Kongo, Sirija i Sjeverna Koreja.

(Buka/The Economist)