Mnogim zanatima prijeti nestanak

Iz godine u godinu sve je manji interes učenika za upis srednjih strukovnih škola. Zato, brojnim strukama i zanatima prijeti izumiranje. Takvom scenariju u prilog ide i masovni egzodus stanovništva.

Republika Srpska 09.12.2018 | 16:30 Neki zanati nestaju, neki su i dalje tu, ali interesovanje za njih je malo. Iako, bavljenje zanatom donosi hljeb u ruke, u današnje vrijeme zanatlijama je teško očuvati posao.

“Da nisu toliki nameti moglo bi se živjeti. Dok poplaćete sve režije jako malo ostaje. Svako jutro kad stavim ključ u bravu meni treba 60 KM da podmirim obaveze prema radnji, tek to preko 60 KM mogu računati nekom svojom zaradom”, kaže krojačica Bojana Kerleta.

Mnogi proizvodi koji su bili neophodni za život prije sto godina, danas više nisu. Promjenom načina života došlo je i do gubljenja određenih zanata.

Mnogi su zaboravljeni, a neki na granici iščezavanja. Ćurčija Đorđe Drvenica kaže da je Bijeljina nekada bila i zanatski grad. Postojalo je šest, sedam ćurčijskih radnji. Danas samo njegova prkosi novom vremenu.

“Sve do rata ovaj zanat je bio zlatan, a onda je počeo da propada. U zadnjih deset godina prođe i mjesec dva da ne pazarim nijednog dinar”, kaže Drvenica.

Neko od zanata može da živi, neko jedva preživljava, ali svim zanatlijama je zajedničko jedno - svoj posao ne bi mijenjali ni za šta na svijetu. Ali, ono što bi mijenjali je okruženje u kojem će raditi. Zato ih sve više odlazi trbuhom za kruhom.

“Najveći dio takvih radnika ovdje ima plate od 400 do 600 KM, uz to je dobar dio neprijavljen ili prijavljen na minimalac. 4Zanatlija tamo kad ode ima od 1000 do 1.500 eura platu”, kaže sekretar Udruženja “Preduzetnik” iz Bijeljine, Mile Stević.

Potreba za zanatlijama u današnje vrijeme je velika. Zato treba stvarati uslove da se takva radna snaga i zadrži, ističe Stević.

“Mi godinama ukatujemo na potrebu da se smanje porezi i doprinosi uz tvrdnju da će se povećati priliv u budžetu jer će se povećati broj prijavlenih radnika. Nije interes poslodavca da drži neprijavljenog radnika”, kaže Stević.

Vrijedne ruke zlata vrijede, kaže stara poslovica, ali te vrijedne ruke treba zadržati ovdje stvarajući povoljan ambijent za poslovanje.

(BN televizija)