Moskva o susretu Putina sa Tačijem
Ruski predsjednik Vladimir Putin je kratko razgovarao sa predsjednikom Kosova Hašimom Tačijem u Parizu. On je ukazao Tačiju da Priština treba da postigne konsenzus sa Beogradom i rekao mu da će Rusija podržati zajedničku odluku Beograda i Prištine, saopštio je portparol ruskog lidera Dmitrij Peskov.
Svijet 14.11.2018 | 12:36"Prirodno, Putin je skrenuo pažnju da je potrebno prije svega pronaći konsenzus sa Srbijom. To je glavno. I naravno, on je rekao da ćemo mi podržati dogovor do kojeg dođu same strane. Drugačije ne može biti", zaključio je portparol ruskog predsjednika.
Podsjetimo, Hašim Tači je nakon proslave u Parizu izjavio da je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu tokom susreta u Parizu rekao da nisu "ni prijatelji ni neprijatelji", a da je Putin navodno rekao da je "promjena ruskog stava prema Kosovu osetljivo pitanje".
RTK2 na srpskom jeziku prenjela je da je Tači u intervjuu za "Klan Kosova" ocijenio da je "sastanak sa Putinom nedostajao Kosovu na međunarodnoj sceni" i da je to "veliko dostignuće" i korak za kosovsku diplomatiju.
(Sputnjik)
Komentari / 23
Ostavite komentarGOJKO
14.11.2018 12:00Susret Putina i Tačija trenutno dva najmoćnija predsjednika u Evropi.Rusija uskoro priznaje nezavisnost Kosova.Svaka čast!
ODGOVORITEno sikiriki
14.11.2018 16:24Kosovo je vec odavno priznato, naravno unutar Srbije!
bajker
14.11.2018 23:29Sto prije svatite da je Kosovo republika bit će vam lakše
Re
14.11.2018 12:14Koji konzesus? Pa Srbija prvo treba da prizna Kosovo da bi došlo do konzesusa. Ne može vršiti pritisak na Kosovo sa ne priznanjem da nije država a ovamo sa njima pregovarat kao da jeste ? Nigdje veze !!!
ODGOVORITEblbl
14.11.2018 13:15Zasto Srbija treba prvo da prizna Kosovo? Koga briga sta ce Srbija reci. Kada je kosovo uslo u savez sa Srbijom i pod kojim okolnostima?
Pablo
14.11.2018 14:00Srbija je Kosovu u jesen 1912. godine okupirala. Tada su lokalne albanske vojne jedinice pružale žestok otpor, ali okupaciju nisu mogli zaustaviti. Nakon toga dolazi no posrbljavanja Albanaca i Bošnjaka i naseljavanja srpskog življa, kako bi se demografska slika Kosova promijenila.
Za Pablo
14.11.2018 17:47Ne p*di u ladnu vodu, i ne pričaj gluposti! Kad su Srbi koga posrbljavali, majmune jedan? Kosovo je kolijevka Srpskog naroda, a šiptari su došli ko zna odakle, malo se edukuj!
Radojica
14.11.2018 13:05Braco muslimani. Vasa logika je vasa logika. Po vasoj logici onaj ko se poturcio ostao je Bosanc a ko je zadrzao svoju tradiciju i identitet se odrodio. Svoju logiku zadrzite za sebe i pustite Srbe da rade svoj posao oko Kosova.
ODGOVORITEBošnjak
14.11.2018 14:08Braćo Srbi, dajte mi samo jedan dokaz da vas je bilo u Bosni prije berlinskog kongresa ! U djelu Ilije Garašanina (koji se smatra ocem srpskog nacionalizma) "Načertanije" iz 1844. godine lijepo stoji da u Bosni do tog momenta nije bilo ni Srba ni Hrvata, jer su postojali samo Bošnjaci pravoslavne, katoličke i muslimanske vjeroispovjesti ! To ti je prava istina, brate Srbine. Lijep pozdrav ;) p.s. Slobodno me demantuj nekim dokazom, ako misliš da o Srbima u BiH bolje i više znaš od oca srbskog nacionalizma!
Za Bošnjak
14.11.2018 17:55Pa ko je sazidao tolike Srpske manastire, najviše po Kosovu, koji su stari po nekoliko vijekova?
Bošnjak
14.11.2018 22:55Zaista ne znam kakve veze imaju Kosovo i Srpski pravoslavni manastiri sa mojim komentarom ? Pričam o Bosni ! Nisam rekao da nije bilo Srba u Srbiji, ili na Kosovu :)
Radojica
15.11.2018 12:11Bosnjak, sjedi jedan. A ako ti se da citati pokusaj ponovo ali ovaj put sa razumjevanjem i sve ce ti se samo ukazati.
Ok
14.11.2018 13:33Lijepo je sanjati al bas tako nije bilo kao sto stoji u tekst, svak pise sta mu odgovara.
ODGOVORITERobin Hud
14.11.2018 13:42Prvi srpski ustanak: Prvo pomoć, na kraju izdaja Još pre izbijanja oružane pobune protiv dahijskog terora, crnogorski vladika Petar I tražio je rusku pomoć za opštesrpski ustanak protiv Turaka, nudeći Romanovima tron obnovljenog Srpskog Carstva ali je Rusija tada bila u savezu sa Osmanlijama i nije htela da pomogne. Međutim, već naredne godine, kada je ustanak u Šumadiji počeo, ruski car je odlučio da finansijski pomogne Srbe (ne samo on; Austrijanci su nas takođe pomagali), a 1806. godine ulazi i u rat sa sultanom, koji traje sve do kobne 1812. godine. Tada se Rusija povlači iz rata zbog Napoleonovog nadiranja ka Moskvi, prirodno stavljajući sopstvene interese iznad srpskih; Rusi potpisuju sa Otomanskim carstvom Bukureštanski mir kojim priznaju de jure vlast Turaka nad Srbijom, čime im se daju odrešene ruke. Turci ustanak konačno guše naredne jeseni, i po Srbiji ponovo seju smrt. Drugi srpski ustanak: Rusi nisu prstom makli Sejanje smrti traje tri godine, dok se Srbi nisu ponovo digli. Knez Miloš je nudio ruskom imperatoru Aleksandru da nas uzme pod svoju zaštitu i da nam da isti status kao Moldaviji i Vlaškoj, ali ovaj nije bio zainteresovan. Borbe su kratko trajale, a sultan je Srbima dao autonomiju. Treba ipak reći i da je Rusija Jedrenskim mirom sa Osmanskim carstvom iz 1829. godine izdejstvovala Srbiji dodatnu autonomiju i anektiranje šest nahija koje smo držali tokom Prvog ustanka (Rusija je tada takođe sa ciljem daljeg slabljenja moći Istanbula istu stvar uradila Grcima, pored onoga što je završila za sebe.) Srpsko-turski ratovi: Pomoć, zatim iskorišćavanje pa konačna izdaja i stvaranje Velike Bugarske Nevesinjska puška koja je odjeknula Hercegovinom zapalila je i Bosnu, a Srbija je uskočila u pomoć svojoj prekodrinskoj braći u njihovoj oslobodilačkoj borbi protiv Turaka. Tokom Prvog srpsko-turskog rata Rusija su se držala po strani, ali je iz nje dolazio veliki broj dobrovoljaca (između ostalog, tu je bio i pukovnik Rajevski, koji je Tolstoju poslužio kao uzor za Vronskog u romanu "Ana Karenjina; on je i sahranjen u Srbiji). Austrija i Rusija su se dogovorile da neće podržati stvaranje velike slovenske države na Balkanu, u slučaju raspada Turske, a Sankt Petersburg je odbio da pomogne srpske ustanike jer je već odlučio da se svom energijom posveti oslobođenju Bugarske. Kada je ratna sreća prešla na osmansku stranu, Rusija je ultimativno zahtevala obustavu neprijateljstava. Primirje je trajalo do aprila 1877. godine, kada je Rusija objavila rat Turskoj i krenula u oslobađanje Bugarske. Pošto su ih Otomani zaustavili kod Plevne, tražili su našu pomoć i ulazak u rat, što smo mi i uradili i serijom pobeda onemogućili da Turci upute pomoć iz pravca Bosne, Albanije i Kosova prema Sofiji. Niš je oslobođen 12. janura 1878, što, pokazaće se, nije odgovaralo Rusiji koja ga je već obećala Bugarima. Oslobađanje Kosova od strane srpske vojske prekinule su Rusija i Turska koje potpisuju Sanstefanski mir kojim Srbija, Crna Gora i Rumunija dobijaju nezavisnost a stvara se Velika Bugarska koja je uključivala pored same etničke bugarske teritorije i srpski Niš, vardarsku i grčku Makedoniju te delove Albanije. Srbijom je zavladalo snažno i javno antirusko raspoloženje, a knez Milan shvata da se "spoljna politika ne može zasnivati na opasnoj slovenskoj sentimentalnosti". Srećom po Srbiju, a na nesreću Rusije, sazvan je Berlinski kongres kojim je Bugarska vraćena u prirodne granice, a Srbija dobila niški, pirotski, toplički i vranjski okrug. Rusija je takođe podržala i okupaciju Bosne i Hercegovine od strane Austro-ugarske. Interesantna je i jedna anegdota Stevana Sremca iz ovog perioda. Naime, odmah nakon Sanstefanskog mira knez Milan je odveo ruskog konzula do Ćele-kule i rekao mu: "Evo, ekselencijo! Kada Rusi načine još jednu ovakvu Ćele-kulu od srpskih glava, i ovu moju povrh njih metnu, tek tada će Bugari dobiti Niš!" Finansiranje buna protiv obrenovićevskih vlasti u Srbiji Odmah posle gušenja radikalske Timočke bune 1883. godine, manji broj buntovnika se sklonio u Bugarsku, a srpske vlasti su uskoro saznale da se sprema upad četa iz ove zemlje i Crne Gore, koje finansiraju Rusi, verovatno nezadovoljni držanjem Milana Obrenovića posle Sanstefanskog mira i blagim okretanjem Austriji. Ova destabilizacija političkih prilika u Srbiji ipak nije pošla za rukom ruskoj diplomatiji. Srpsko-bugarski rat: Izdaja Srbija je ušla u rat zbog kršenja odluke Berlinskog kongresa i prisajedinjenja Istočne Rumelije Bugarskoj. Neprijatelj nas je potukao, a tokom Pirotske bitke austrougarski poslanik je od Bugara tražio obustavu neprijateljstava, rekavši da Beč neće dozvoliti da Srbija dođe u težak položaj. Tokom pregovora u Bukureštu, Bugarska je tražila da Srbija plati ratnu odštetu, a Rusija je smatrala da su ti zahtevi opravdani, i podržala je Sofiju u tim naporima. Austrougarska je tvrdila da Srbija nema odakle da je plati, a Nemačka i Velika Britanija su stale uz Austriju u odbrani Srbije. Bugari su na kraju od ovoga odustali. (Nemojte međutim misliti da su Austrijanci na našoj strani bili zato što nas vole; ljudi su se jednostavno vodili svojim interesima, baš kao i Rusi.) Zanimljivo je napraviti jednu malu digresiju: Srbi su tokom rata obustavili akcije na jedan dan da bi međunarodni Crveni krst mogao da pređe preko naše zemlje do neprijateljskih položaja kako bi zbrinuo ranjenike, zbog čega je u holu zgrade Crvenog krsta u Ženevi postavljena tabla sa natpisom "Budi human kao što je bila humana Srbija 1885.". Prvi svetski rat: Pomoć U pitanju je jedini svetli primer bezuslovne pomoći Sankt Petersburga srpskom narodu. Car Nikolaj II ušao je u ovaj prvi globalni konflikt samo zbog Srbije, iako je njegova država bila potpuno nespremna za to; još uvek nisu bile zalečene rane revolucije iz 1905. godine, što će rezultirati Februarskom i Oktobarskom revolucijom 1917. godine čime su Romanovi zbačeni sa vlasti. Važno je napomenuti i to, da su Rusi uputili ultimatum Britaniji i Francuskoj da mora da prihvati i zbrine srpsku vojsku koja se povlačila preko Albanije ka Skadru, inače Rusija izlazi iz rata jer nema svrhe da u njemu ostaje ako više nema Srbije zbog koje je u sukob i ušla. London i Pariz, iako su prethodno hteli da ostave Srbe na cedilu, brže-bolje su skočili u pomoć. Drugi svetski rat: Tamo-'vamo Staljin ni na koji način nije pomagao partizanski ustanak u Jugoslaviji, sve dok Crvena armija nije ušla u Srbiju. Naše tadašnje rukovodstvo želelo je da zemlja bude nezavisna, ali je Moskva želela da komunistička Jugoslavija bude satelit SSSR-a kao i sve ostale države istočne Evrope. Ovo je rezultiralo izolacijom Beograda od strane Informbiroa i diplomatskim sukobom koji je pretio da preraste u rat. Do njega, srećom, nikada nije došlo; možda zbog toga što je Jugoslavija u četiri godine rata dokazala da ju je nemoguće efikasno okupirati. Tada smo rekli istorijsko ne interesima Moskve, i postali jedna od najnaprednijih zemalja sveta. Sankcije 1992: Izdaja Nakon izbijanja rata u Bosni i Hercegovini, u maju 1992. godine nepriznatoj Saveznoj Republici Jugoslaviji uvode se sankcije rezolucijom Saveta bezbednosti 757, koje su predviđale potpuni međunarodni ekonomski embargo. Ovu rezoluciju su predložile Francuska, Velika Britanija, SAD, Belgija, Maroko i Mađarska, aizglasana je uz podršku Rusije sa 13 naprama 0. Kina i Zimbambve su bili uzdržani. Bombardovanje 1999: Izdaja Rusija je za sve vreme bombardovanja pokušavala da natera Miloševića da popusti pred zahtevima NATO-a. Međutim, to što je 3. juna odlučila da otvoreno podrži Zapad i svim diplomatskim kanalima koji su joj bili na raspolaganju natera Miloševića da se preda i povuče vojsku sa Kosova, bilo je ključno za obustavu neprijateljstava i prestanak bombardovanja Jugoslavije, tvrdi britanski general-pukovnik Majk Džekson. Rusija nije priznala Kosovo koje je 2008. godine proglasilo nezavisnost, i sve vreme pruža podršku našim rukovodstvima. Zbog čega to tačno radi, i da li će to pokušati da iskoristi za svoj račun u slučaju Krima, pokazaće vreme. Ono što je sigurno, Moskva ne brani Srbiju jer je voli već zato što joj Srbija treba. Vreme je i da Srbija shvati šta njoj treba, i da prestane da se vodi sentimentima: kao što je to kralj Milan na teži način shvatio pre skoro 150 godina.
ODGOVORITERe
14.11.2018 14:25Sto ne skrati jadan. Ocrni nam bracu nasiroko
Brezovljan vlado
14.11.2018 14:47Sve je tacno nemam sta dodat istinito potpisujem i ovaj komentar bi preporucio svim srbima za lektiru ovo sam tvrdio jos 90 g i sve se obistinilo srbi ako vas ima kad cete jednom shvatiti kuda ide ovaj svijet
Opa bato!
14.11.2018 14:47Ućera nam opet Rusija! Možemo li lagati do mile volje, ali slike sve govore. Tači i Putin se rukuju i dogovaraju i to iza leđa Srba, ma ko nas jebe, kad smo naivni. Trebamo se mi zapadu okrenuti.
Car Nikolaj
14.11.2018 16:11Zaboravio si da napomeneš da su rusi bili prvi koji su pruzili pomoc kad su bile poplave i posle bombardovanja su zauzeli aerodrom u Prištini ali su pod pritiskom zapada morali da ga napuste. Bilo je i dosta ruskih dobrovoljaca na Kosovu 1998. Ako bi Krim imao neku tezinu onda bi Putin priznao Kosovo i opravdao postupak sa Krim-om
Posmatrav
14.11.2018 19:07Sve sto si napiso je Brozova istorija za osnovnu skolu
Mile
15.11.2018 02:57I za škole nisam vise pročitao. ...ali ga sastavi svaka ti čast. ..
Filip - Bosanski Novi
14.11.2018 15:19Sram i stid da bude Ruse! Prodaše nas za dva krajcara!
ODGOVORITEvjerni sluga Božiji
15.11.2018 07:59Srbi su narod lakovjeran i brat brata bi prodao i to Putin zna ali ako se sad neuhvatimo njemu za skut ko djeca roditelju i da nas zaštiti i izbavi od zemaljskog zla onda niti ima nama života a niti ima našim budućim pokolenjima
Лука Лабан
14.11.2018 21:23То је тај "наш" Путин.
ODGOVORITE