Šta Njemačka duguje NATO?

Uoči samita NATO, predsjednik SAD Donald Tramp prepire se sa saveznicima, prije svega sa Njemačkom.

Svijet 10.07.2018 | 12:51
Šta Njemačka duguje NATO?
On optužuje vladu u Berlinu da ne izdvaja dovoljno novca za odbranu. Da li je u pravu?

Kada se kabinet vlade Njemačke početkom godine povukao na zasjedanje u dvorac Mezeberg, na njemu je bio i jedan važan gost: generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg. On je na toj funkciji od 2014. godine i dobro je upoznat s nedostacima u Bundesveru.

Po završetku Hladnog rata, njemačka vojska je bila toliko oslabljena, da je i danas daleko od odgovorajaće opremljenosti. Odavno je poznato da Bundesveru naveliko nedostaje oprema za zadatke koje zahtjeva NATO.

"Izvanredni doprinosi"

Ipak, od Stoltenberga, koji je u junu ponovo posjetio Berlin, pored opomena su mogle da se čuju i pohvale: Bundesver u Litvaniji predvodi multinacionalnu borbenu jedinicu za zaštitu istočnih NATO-zemalja i odlučno je uključen u misije u Avganistanu, na Kosovu i u Sredezemnom moru.

Uostalom, Njemačka nudi da se u Ulmu formira jednu od dvije planirane, nove NATO komande, koje bi trebalo da omoguće brže razmještanje vojnih snaga po Evropi. To su, prema Stoltenbergu, "izvanredni doprinosi".

Generalni sekretar Alijanse na taj način je dao najbolju ocenu za jednu od tri kategorije prema kojima se meri angažman zemalja-članica NATO: "Commitments“ (doprinosi), "Cash" (finansijska izdvajanja za odbranu) i "Capabilities" (sposobnosti). Manje blag Stoltenberg je bio kada je riječ o izdvajanjima za odbranu. Kada se o tome radi, on od Njemačke očekuje više, naglasio je neposredno uoči samita u Briselu, koji se održava 11. i 12. jula.

Više novca za odbranu

Stoltenberg se tako osvrnuo na cilj koji su NATO-članice postavile na samitu u Velsu 2014. godine: do 2024. sve one bi trebalo da izdvajaju dva procenta bruto domaćeg proizvoda za odbranu. Postavljeni cilj bio je reakcija na rusku aneksiju Krima, protivnu međunarodnom pravu. NATO je donio odluku da poveća svoje prisustvo na svom istočnom krilu i da osposobi snage koje su u stanju brzo da reaguju. A za to je potrebno više novca i više vojnika.

Otada se u Njemačkoj neprestano povećava vojni budžet. Prema novodima vlade, u periodu od 2013. do 2017. godine on se povećao za 17 odsto. Ove godine budžet iznosi oko 39 milijardi evra, dok bi naredne trebalo da bude veći za četiri milijarde - ukupno oko 43 milijarde evra. To je druga po veličini stavka u državnom budžetu Njemačke. U planu je da se narednih godina postepeno otklone nedostaci sa opremom, što se prije svega odnosi na helikoptere, borbene avione i podmornice.

Tek šest zemalja stiglo do cilja

I pored uloženih napora, Njemačka je i dalje veoma daleko od cilja od dva procenta i trenutno izdvaja samo 1,24 odsto. Razlog za to je i veličina bruto domaćeg proizvoda koji je u snažnoj privredi poput njemačke visok i trenutno godišnje raste za oko dva procenta. Ukoliko savezna vlada do 2024. godine želi da dođe do dva odsto bruto domaćeg proizvoda, izdvajanja za odbranu trebalo bi da budu skoro četiri puta veća. To je okvir koji teško može da se postigne u vrijeme smanjenja dugova.

Ni drugim zemljama nije lako: cilj od dva procenta 2017. godine je, pored SAD, ostvarilo samo pet od 29 zemalja NATO: Francuska, Grčka, Estonija, Poljska i Rumunija - to su podaci stokholmskog instituta za istraživanje mira SIPRI. Daleko ispred svih su SAD, zemlja s najvećim izdacima za vojsku u svijetu. Prošle godine SAD su izdvojile 610 milijardi dolara za odbranu i to je, prema podacima instutita SIPRI, 3,1 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Trampovi napadi na Njemačku

Dio tog novca SAD ulažu za zaštitu evropskih saveznika, što je bezbjednosno-politički gledano u njihovom interesu i što se nije promijenilo ni dolaskom Trampa. Zahtjev da se evropske zemlje više angažuju za NATO nije nov, Tramp samo uporno insistira na njemu. Što se Njemačke tiče, on povezuje dvije optužbe: njemački trgovinski suficit je previsok, a izdaci za odbranu isuviše niski. Njemačka izdvaja milijarde kako bi od Rusije kupovala gas i naftu, a želi da bude zaštićena od te iste Rusije: "A mi smo budale koje sve to plaćaju".

Kritiku da Njemačka duguje NATO "velike pare", Tramp je iznio odmah nakon što je izabran za predsjednika. Uoči briselskog samita na adrese nekoliko saveznika uputio je oštro pismo, pa tako i Angeli Merkel. Njemačkoj vladi zamjera da potkopava bezbjednost NATO i da daje loš primjer drugim zemljama-članicama. Tako snažna ekonomija poput njemačke, trebalo bi da izdvaja više novca za odbranu.

Berlin: Njemačka se trudi

Njemačka to već radi, odgovara vlada u Berlinu: "Sve zemlje članice saveza, povećale su svoje vojne budžete, neke od njih znatno. I mi smo to učinili", objasnila je kancelarka u vladinom saopštenju uoči NATO-samita. Uostalom, Bundesver je u velikoj mjeri doprinio povećanju sposobnosti NATO. Pored 500 njemačkih vojnika stacioniranih u Litvaniji, Merkelova podsjeća i na spremnost Bundesvera da 2019. godine ponovo predvodi "snage za brze intervencije" Alijanse. To su jedinice koje, u slučaju opasnosti, u roku od dva do sedam dana mogu biti premještane na krizno područje.

Iste argumente iznosi i njemačka ministarka odbrane Ursula fon der Lajen: "Dva procenta izdvajanja za odbranu nije samo ono što na kraju stigne do NATO". Računaju se i doprinosi svake zemlje pojedinačno, i u tom smislu "Njemačka ne mora da se stidi". Vlada Berlinu stoji iza cilja od dva odsto, ali ga do 2024. godine neće ostvariti. Umjesto toga, postavila je novi nacionalni cilj: za 2024. planirani izdaci za odbranu iznosiće 1,5 odsto bruto domaćeg proizvoda.

"Pretjerano naoružavanje"

Ta najava na unutrašnjopolitičkom planu izazvala je velike diskusije: prema aktuelnim planovima ministra finansija, ta suma je ostvariva samo ako se budžet za odbranu značajno poveća. Dio opozicije tome se oštro protivi, smatraju da je to "suluda namjera" i pretjerano naoružavanje njemačke vojske. Skeptičan je i koalicioni partner njemačkih demohrišćana – SPD.

Radi se o "opremi, a ne naoružavanju", odgovora Merkelova. Ali zbog toga je kritikuju kolege iz njene stranke CDU koje bi da se vojni budžet poveća čak i brže nego što je planirano.

"1,5 odsto nisu dva odsto", ocjenjuje i generalni sekretar NATO, koji ipak apeluje na jedinstvo saveza. Zbog velikog testa u vezi s finansijama, samit u Briselu, za NATO će, po svemu sudeći, biti veliki test.

Izvor: DW

Komentari / 2

Ostavite komentar
Name

Narode

10.07.2018 18:35

Milijarde su u pitanju ! jg tu prstaje ljubav i postenje.

ODGOVORITE
Name

Smijesno

10.07.2018 22:24

Cuj novac za odbranu a nikada ih niko nije napao,uvijek su oni druge napadali,valjda novac za napade a ne za odbranu.

ODGOVORITE