Raste broj djece žrtava pedofila

Broj krivičnih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece u prva četiri mjeseca ove godine znatno se povećao u odnosu na isti period lani, potvrđeno je u MUP-u RS.

Republika Srpska 28.05.2018 | 07:57 "U periodu januar - april 2018. godine na području RS evidentirano je 13 krivičnih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, dok je u istom periodu 2017. godine evidentirano jedno krivično djelo u kojem je dijete bilo žrtva seksualnog iskorištavanja i odnosilo se na krivično djelo trgovina maloljetnim licima", istakli su za "Nezavisne" u MUP-u RS.

Prema njihovim riječima, od ukupno 13 krivičnih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, koja su zabilježena ove godine, šest se odnosi na iskorištavanje djece za pornografiju, jedno krivično djelo upoznavanja djece sa pornografijom, tri krivična djela obljuba djeteta mlađeg od 15 godina, dva krivična djela polna zloupotreba djeteta starijeg od 15 godina, kao i, kako kažu, jedno krivično djelo proizvodnja, posjedovanje i prikazivanje dječje pornografije.

Naglasili su da su u 2017. godini rasvijetljena sva evidentirana krivična djela koja su u toj godini počinjena, osim jednog, koje je rasvijetljeno u toku 2018, dok su, kako tvrde, sva krivična djela u 2018. rasvijetljena.

A dugoočekivani registar pedofila, čija je svrha prevencija, odnosno sprečavanje izvršenja ovakvih krivičnih djela, trebalo bi napokon da bude uspostavljen do kraja oktobra.

"Registar pedofila će se uspostaviti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece", istakli su u MUP-u.

Naglasili su da je prema ovom zakonu MUP RS zadužen za uspostavljanje i vođenje ovog registra, za davanje podataka iz registra, za traženje podataka o osuđivanosti za krivična djela o čijim počiniocima se vodi registar nadležnog organa koji tu evidenciju vodi ukoliko lice za koje se traže podaci nije upisano u kaznenoj evidenciji koja se vodi u RS.

Dodali su da su još nadležni i za fotografisanje lica upisanog u ovaj registar prilikom svakog njegovog obaveznog ličnog javljanja u roku od 15 dana od izdržane kazne, kao i za obavještavanje lica koja su upisana u spomenuti registar na osnovu podataka i kaznene evidencije o obavezama iz zakona.

Istakli su da se prema ovom zakonu podaci iz registra mogu dati sudu, tužilaštvu i organima unutrašnjih poslova, kao i organima koji učestvuju u postupku davanja uslovnog otpusta, amnestije ili pomilovanja.

"Podaci se mogu dati i organima, organizacijama, ustanovama, institucijama i udruženjima koji u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti ostvaruju neposredan kontakt sa djecom, ako za to postoji opravdan interes", istakli su u MUP-u.

Kazali su da se pored toga podaci iz registra mogu dati i inostranim državnim organima u skladu sa pravilima međunarodne pravne pomoći.

"Prema spomenutom zakonu, ovi podaci vode se trajno i ne brišu se, a u skladu sa članom 4 oni predstavljaju tajni podatak", ističu u MUP-u.

Sanja Džombić, portparol Ministarstva pravde RS, kazala je da je cilj da sva lica pravosnažno osuđena za navedena krivična djela budu pod stalnim nadzorom nadležnih institucija.

"Cilj je i da se prati njihovo kretanje, kako bi im se onemogućilo da nakon izdržane kazne rade s djecom, ali i da se približavaju objektima u kojima borave djeca", kazala je Džombićeva za "Nezavisne".

Ona je dodala da bi po sličnom modelu, po kojem je izrađen ovaj registar u RS, bilo korisno da postupe i ostali nivoi vlasti u BiH, a s krajnjim ciljem unapređenja u prevenciji i suzbijanju ovog oblika kriminaliteta. 

(Nezavisne novine)