Srbac: Ugovori za veću proizvodnju

Načelnik opštine Srbac Mlađan Dragosavljević danas je potpisao ugovore sa pedeset i pet ratara i stočara i pet proizvođača voća o korišćenju državnog zemljišta u zakup u narednih deset, odnosno dvadeset i pet godina.

Republika Srpska 06.10.2017 | 14:06 „Opština je putem javnog oglasa poljoprivrednicima stavila na raspolaganje 775 hektara, ali za 300 hektara nije bilo zainteresovanih, najvjerovatnije zbog toga što je riječ o površinama koje su zapuštene“, naglasio je načelnik Odjeljenja za privredu, poljoprivredu i društvene djelatnosti Marko Miholjčić.

On je dodao da će ova lokalna zajednica nastaviti aktivnosti na pripremi raspoloživog zemljišta namijenjenog za zakup, da bi se što prije stavilo u funkciju u cilju unapređenja proizvodnje hrane.

Načelnik opštine je rekao da je ovo prvi korak u pravcu aktiviranja raspoloživog zemljišta kroz pravednu dodjelu u zakup, što nije bilo lako, ali da se na tome neće stati.

On je odao priznanje članovima komisije koja je evidentirala poljoprivredno zemljište i provela postupak njegove dodjele u zakup.

Ugledni poljoprivrednik Đurađ Cvijić iz Kladara, koji je u zakup dobio 50 hektara, djelimično je bio zadovoljan. Imao je primjedbu na bodovanje, jer mu komisija nije dala bodove na sistem za navodnjavanje, silos i sušaru u šta je uložio preko 100.000 KM.

„Zadovoljan sam samo iz razloga što se dobijeno zemljište nalazi pored mog vlastitog, tako da ću i na njemu moći koristiti sistem za navodnjavanje. Bez navodnjavanja nema sigurne proizvodnje, što se dokazalo tokom ovogodišnje suše. Dok kod drugih poljoprivrednika, koji nisu zalijevali kukuruz, prinosi ne prelaze 300 kilograma, ja sam imao rod od 800 do 1200 kilograma po dunumu“, tvrdi Cvijić.

Jovo Gužvić iz Vlaknice potpisao je ugovor za 19 hektara na kojima želi proširiti plantaže voća, tačnije šljive.

„Uz organizovan tov pilića, šljivu proizvodim već petnaest godina i želja mi je da proširim zasad. Zemljište koje sam dobio nalazi se u blizini postojeće plantaže, ali ga treba uređivati jer je zaraslo, što će zahtijevati dodatna ulaganja“, kaže Gužvić.

Mnogi ratari su već obrađivali dio državnog zemljišta, a sklapanjem ugovora sa opštinom o zakupu, ozakoniće njegovo korišćenje, ali i doprinijeti da obje strane imaju korist – poljoprivrednici da koriste podsticaje, a opština da ubere dodatne prihode u budžet.

(BN/S. K.)