Zašto je Berlin protiv Zagreba?

Na hrvatskoj političkoj i medijskoj sceni, kako onoj u Hrvatskoj tako i onoj u BiH, sve su frekventniji tekstovi koji govore o zahlađenju odnosa Berlina i Zagreba i u kojima se s puno cinizma, pa čak i otvorenih uvreda piše o njemačkoj kanceralki Agneli Merkel.

Region 27.07.2017 | 12:46 Tako , na primjer, kolumnista Slobodne Dalmacije, Ivica Šola, poigrava se s njenim imenom i prezimenom pa je u jednom trenutku naziva FATA MERKEL a u drugom ANGELA MERKELOGLU!

Njemačku kancelarku optužuje se u Večernjem listu da je potpala pod utjecaj turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana i njegovog sarajevskog pulena Bakira Izetbegovića i da zagovara političko preuređenje BiH, posebno bošnjačko-hrvatske Federacije, u liberalnu građansku državu u kojoj bi vladala građanska većina.

Šola u Slobodnoj Dalmaciji piše da je Angela Merkel pretvorila Europsku uniju „u vlastitu prćiju, sve više navlačeći bijes i otpore mnogih zemalja članica, gdje se po zidovima mogu vidjeti njeni portreti s Hitlerovim brčićima“.

Šola dalje navodi da su u tom njenom „delirijumu moći, i Hrvati postali meta“ da je „izvršila i teritorijalnu agresiju na Hrvatsku umiješavši se u bilateralni spor između Slovenije i Hrvatske koji se nje ne tiče“.

Mirjana Kasapović, kolumnista Globusa, piše kako Njemačka „stvarna vladarica EU sa svojom vlastohlepnom kancelarkom, zagovara građansko preustrojavanje BiH, što bi imalo dalekosežne i pogubne posljedice za hrvatski narod u BiH.



U Zagrebu se Njemačkoj zamjera što je u Arbitražnom sporu oko Piranskog zaliva stala na stranu Slovenije, čime je dodatno produbila politički jaz između Njemačke i Hrvatske.

Hrvatski politički analitičari pokušavaju dokučiti odgovor na pitanje zašto se Berlin okrenuo protiv Zagreba.

Dok je dio hrvatskih političara sklon tezi kako se Vlada Angele Merkel osvećuje Hrvatskoj jer ne pristaje odobriti Deutsche Telekomu pravo na koncesiju za optičke kablove, drugi smatraju da su posrijedi ipak puno važnija strateška pitanja.

Smatraju, naime, da Berlin iskazuje javno nepovjerenje prema Hrvatskoj jer se Zagreb opredijelio za učvršćivanje veza s administracijom Donalda Trampa koju kancelarka Angela Merkel ne podnosi. Ali, i zbog toga što se Zagreb sve više približava zemljama Višegradske grupe (Mađarska, Poljska, Češka, Slovačka) koje takođe ne uživaju pretjerano povjerenje niti podršku Vlade u Berlinu.

Hrvatski analitičari upozoravaju da su nakon pobjede Emanuela Makrona na predsjedničkim i parlamentarnim izborima, Njemačka i Francuska, kao odgovor na izlazak Velike Britanije iz EU te otvoreno Trampovo omalovažavanje i nipodaštavanje Brisela, odmah počeli kovati planove za jačanje EU.

Pariz i Berlin su u nekoliko ključnih stvari potpuno saglasni: da EU mora jačati svoje ekonomske i vojne potencijale, da mora biti povezanija, te da se mora emancipovati od politike koju vodi Donald Tramp. Takođe, da EU mora biti podijeljena na dvije grupe zemalja: 19 članica evrozone bile bi u prvoj, dok bi u drugoj bile ostale države, među njima i Hrvatska.

Razlike između tih dviju grupa država biće goleme, pa će sve zemlje koje ostanu u drugoj grupi postati članice EU drugog reda s puno manjim pravima i uticajem na ukupnu politiku Brisela Naime, Emanuel Makron je predložio, a Njemačka se ne protivi, da države evrozone imaju zajedničkog ministra finansija, svoj parlament, te zasebni budžet.

Takođe, Makron se zalaže za osnivanje Evropskog vijeća sigurnosti u kojemu bi okupio vojne, diplomatske i obavještajne čelnike država članica, te za formiranje specijalnih jedinica EU od 5.000 vojnika. Naime, Njemačka i Francuska saglasne su da EU mora ojačati vlastite vojne snage i samostalnost.

Za Hrvatsku bi svakako bilo važno da postane članica “prave” EU koju će predvoditi Njemačka i Francuska, te je stoga posebno važno graditi čvrst  odnos između Zagreba i Berlina, tim prije što Zagreb s Parizom nikada nije imao posebno prisne odnose.

Božo Kovačević, nekadašnji ministar u Vladi Ivice Račana te ambasador Hrvatske u Moskvi, nedavno je upozorio kako odnosi “s Njemačkom previše osciliraju, premda je to jedina velika evropska sila koja je zainteresirana za prostor Balkana na kojem želi promovisati interese EU, ali i predstavljati interese država Balkana u EU, te da treba graditi strateške partnerstvo s tom državom”.

Kovačević smatra kako “Zagreb snosi najveći dio odgovornosti što s Berlinom nisu uspostavljene čvršće političke veze".

“Posljednje dvije hrvatske vlade, Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića, u istorijskom su smislu izrazito revizionističke, kako na unutrašnjem, tako i na spoljnopolitičkom planu. Nastojanjem da se revidira domaća istorija, posebno odnos spram antifašizma, pokušava se mijenjati i evropska istorija. A, to, dakako, nije moguće, pa je i to jedan od razloga zašto Hrvatska ne nalazi ozbiljnog i pouzdanog partnera među članicama EU. Naprosto, Hrvatska ne prihvata temeljne ideje na kojima je zasnovana moderna Evropa“, kazao je Kovačević.

Tonino Pikula, bivši ministar spoljnih poslova i član Evropskog parlamenta, smatra pak potpuno pogrešnim sve veću orijentaciju Hrvatske prema državama članicama Višegradske grupe, Poljskoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj.

“Te se države sve češće prozivaju zbog nepoštovanja demokratskih standarda, te odluka u unutrašnjoj politici koje nisu kompatibilne s politikom EU. Politiku tih država ne treba slijediti, valja držati političku distancu spram njih, a posebno nije pametno, sklapati s njima osobita savezništva. Mađarska, Poljska, Slovačka i donekle Češka, nisu ulaskom u EU prihvatile sistem vrijednosti na kojem je utemeljena evropska demokratija, imaju poluliberalna uređenja i međusobno su povezane kao dok su bile članice Varšavskog pakta što pokazuje da njihova politička baština nije do kraja rastočena.”

Analitičar Mladen Pleše u hrvatskom Telegramu piše da je u razgovoru s više njemačkih političara saznao da Berlin nije okrenuo leđa Zagrebu u sporu oko Piranjskog zaliva.

„Mi se samo zalažemo za poštovanje međunarodnih obaveza. Ako je neko nekomu okrenuo u leđa, onda je to učinila vaša predsjednica kad se otvoreno suprostavila politici kancelarke Merkel spram izbjeglica. Tada je gospođa Merkel stavila svoju političku karijeru na panj, a Kolinda Grabar Kitarović joj je svojim propagiranjem nasilnog zaustavljanja izbjeglica, zabila nož u leđa”, citirao je Pleše neimenovanog njemačkog političara.

Izvor: Agencije