Slikari otišli, problemi ostali

Izložbom novonastalih djela i prezentacijom dokumentarnog filma Centra za zaštitu životne sredine iz Banjaluke pod nazivom „Retrospektiva uništavanja Bardače“, sinoć je završena 34. Likovno-ekološka kolonija „Bardača-Srbac 2017“. U proteklih osam dana 12 slikara iz Srbije, Republike Srpske i Federacije BiH uradilo je 47 umjetničkih djela, uglavnom, tehnikom ulje na platnu, kojima su još jednom upozorili na devastaciju i degradaciju ovog eko-sistema koji se već deset godina nalazi na Ramsarskoj listi zaštićenih močvara u svijetu.

Republika Srpska 03.07.2017 | 13:30 Slikari su ovoga puta bili veoma kritični. Gotovo svako umjetničko djelo izražavalo je stanje nakon uništavanja prirode i nosilo poruku da nešto treba i konkretno učiniti da prirodni rezervat Bardača napokon bude pod zaštitom države. Na impresivan način, analizirajući nastala umjetnička djela, na ovu temu govorio je istoričar umjetnosti Aleksandar Saša  Grandić. 



„Umjetnik, po svom habitusu,  je uvijek na strani umjetnosti, a umjetnost je uvijek  na strani života. A života nema bez tri energona: vatre, vode i zemlje. Dakle, ono što umjetnik mora da uradi jeste da ne sagori u svojim nastojanjima, ali da pruži  bunt da iskaže protest protiv aktuelnih dogadjaja, ako oni nisu pozitivni. Ovdje, nažalost. imamo situaciju da su pojedinci preuzeli na sebe takvu ulogu, da su nam otjerali ptice, da su nam isušili močvaru, da su nam rastjerali one ljepote kojima smo se divili“, rekao je Grandić.

On je dodao da sa druge strane imamo snagu, a to je da nam dolaze umjetnici, stvaraoci i da nam pružaju utjehu i da „u njihovim radovima, zapravo možemo da nadjemo bar dio atmosfere  koja je nekada bila i da moramo da vratimo ljepotu, ptice, da vratimo one naše divne  močvare“.



Veliku pažnju izazvala je prezentacija dokumentarnog filma Centra za zaštitu životne sredine iz Banjaluke pod nazivom „Retrospektiva uništavanja Bardače“. Predstavnik Centra Viktor Bjelić je u uvodu rekao da je film radjen prije tri godine na osnovu priloga više medija o dogadjajima na Bardači, a odnosi se na vrijeme najveće degradacije rezervata, kada su isušena jezera, uništena staništa, a većina rijetkih ptica močvarica napustila ove prostore.



„Od 2007. do 2012. godine pokušavali smo da u saradnji sa resornim ministarstvom i Zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijedja,  ponudimo program zaštite  na entitetskom nivou. Nažalost, nismo uspjeli“, rekao je Bjelić i  iznio više razloga za to, od kojih je nelegalna privatizacija ribnjaka i promjena namjene korišćenja na prvom mjestu, a drugi sporost  pravosudja u rješavanju imovinsko-pravnih pitanja.



„Nismo uspjeli, ali nismo ni odustali, jer i danas smatramo da je ostatke Bardače  moguće revitalizovati. Ako se na Bardaču vrate vode, vratiće se i rode“,  rekao je Viktor Bjelić iz Centra za zaštitu prirode Banjaluka.  

Direktor JU Centar za kulturu i sport Srbac, u okviru koje djeluje Likovno-ekološka kolonija na Bardači, Sandra Miholjčić izrazila je zadovoljstvo što je ova ustanova, i pored velikih materijalnih teškoća sa kojima se susreće, uspješno organizovala i privela kraju ovu kulturnu manifestaciju koja neprekidno traje 34 godine.

„Moram priznati da u tome ne bismo uspjeli da nismo imali podršku Kabineta predsjednika Republike, Ministarstva prosvjete i kulture RS, Prirodno-matematičkog fakulteta, opštine Srbac i brojnih donatora i sponzora, kojima se zahvaljujemo. Zahvaljujem se i umjetnicima koji su bili marljivi i uradili više djela nego što je planirano“, kazala je Miholjčićeva, koja je izrazila nadu da će se kontinuitet rada kolonije nastaviti i narednih godina", kazala je ona.

U okriru rada kolonije uspješno je organizovana i Škola slikanja za 13 talentovanih učenika osnovnih i srednjih škola ove opštine, a umjetnici su bili gosti i manastira Osovica kome su poklonili jednu umjetničku sliku  na kojoj je ova bogomolja koja potiče iz četrnaestog vijeka. Zanimljivo je da je najavljena posjeta slikara i fabrici bio-dizela „Sistem Ekologik“ u Sitnešima, ali su završili na imanju jednog od vlasnika ove fabrike, tako da o proizvodnji alternativnog pogonskog goriva nije bilo ni riječi, ali je platila „mangulica“.

Izostala je i akcija proglašavanja najuredjenihih životnih priostora i dvorišta u opštini Srbac. A da sa organizacijom kolonije i degradacijom rezervata Bardača  ima dosta problema, govori i podatak da u ovogodišnjem sazivu nije učestvovao najavljeni likovni umjetnik i osnivač kolonije, Srpčanin Rajko Petković . On je izjavio da je ova kolonija izgubila onu prvobitnu ulogu po čemu je bila prepoznatlčjiva u bivškoj Jugoslaviji i u Evropi, a to je da je stvaralačka, ekokloška, edukativna, humanitarna i mobilizatorska.

„Zvanično me nisu ni pozvali, znajući da ne bi došao, ali sam bio spreman da ponudim program njenog djelovanja, kojim bi se pored Bardače, obuhvatili i prostori Poveliča i Srpca sa novim sadržajima rada slikara i kulturnih poslenika. On bi se mogao prilagoditi za verifikaciju u UNESK-u i povlačenje sredstava za ovu namjenu, čime bi se doprinjelo razvoju turizma, kulture, zaštite prirode i promociji zdravog života. Kolonija koja nema stalni Organizaciioni odbor i Umjetnički savjet, gdje pojedinci iz politike  primjenjuju improvizaciju, ne samo kod angažovanja umjetnika, već i  sadržaja rada kolonije,  stanje na Bardači se ne može popraviti, ono postaje sve gore“, tvrdi slikar Rajko Petković. Iz sličnih razloga na ovu koloniju ne dolazi ni akademski slikar, prof. Milan Matavulj iz Beograda, takodje jedan od prvih učesnika bardačke kolonije.

Učesnici ovogodišnjeg saziva, Vojislav Tanasijević, Djordje Sekulić, Bojana Ban, Ružica Panić, Zoran Krulj, Zoran Krulj, Boris Eremić, Miloš Vujić, Ranka Peulić, Zorica Lujič, Emina Haidžić i Bojana Stojaković, bili su zadovoljni uslovima rada, odnosom organizatora, ljubaznošću domaćina.

„Prvi put sam na ovoj koloniji, bilo je predivno i uprkos uništavanja prirode na Bardači još uvijek ima motiva za slikarsku inspiraciju. Nosim veoma lijepe utiske“, kaže Emina Haidžić iz Bihaća.

Slikari odlaze sa Bardače, ali problemi i dalje ostaju.

(BN/S. K. )