Jednima kazne, drugim reprogram

U Republici Srpskoj je u proteklih nekoliko godina drastično povećan broj preduzeća koja su nastavila da posluju isključivo zahvaljujući tome što im je odobren reprogram dugovanja. Zanimljivo je da su kako među najvećim poreskim dužnicima, tako i među onima kojima je odobren reprogram, javna preduzeća u Srpskoj.

Republika Srpska 02.07.2017 | 20:45 Prošle godine Ministarstvo finansija i Poreska uprava RS izdali su 261 rješenje o odgodi plaćanja poreskih obaveza, na ukupan iznos duga od 206,3 miliona maraka.

S druge strane, u 2010. godini potpisano je 111 reprograma, a reč je o dugu od 26,1 miliona KM. To praktično znači da je u pomenutom periodu potpisano 150 reprograma više, dok je iznos duga na koji se odgoda plaćanja odnosi skočio za skoro osam puta. Riječ je o zabrinjavajućim podacima, koji pokazuju u kojoj se mjeri preduzeća u Srpskoj suočavaju sa poteškoćama u poslovanju.

''To govori o vrlo niskoj privrednoj aktivnosti, odnosno taj reprogram je u principu trenutno ''spašava'' preduzeće. Međutim, ako preduzeće nema dugoročnu viziju kako ostvariti povećan prihod u narednom periodu, to je samo pokušaj premošćavanja, put ka nestanku ili stečaju'', kaže profesor Fakulteta poslovne ekonomije, Miladin Jovičić.

Zanimljivo je da su kako među najvećim poreskim dužnicima, tako i među onima kojima je odobren reprogram, javna preduzeća u Srpskoj.

''Ova javna preduzeća su u najvećoj mjeri naslonjena na budžet i to opterećuje budžetska sredstva, što opet dugoročno gledano, ne može da opstane'', ističe Jovičić.

Ima li odgovornosti?

''Postoje razni razlozi zašto se ulazi u reprogram kredita. Prvenstveno, postavlja se pitanje koliko se menadžment preduzeća pridržava društvene odgovornosti ili se pridržava onog ''dok sam ja menadžer, bitno je da je dobro'' i onda da sebi slobodu da ulazi u zaduženja, a ta zaduženja ne veže za neku srednjeročnu ili dugoročnu strategiju'', ističe dekan Ekonomskog fakulteta Brčko, Srđan Lalić.

Da bi se smanjilo gomilanje dugova, potrebno je rasterećenje privrede, ali i povećanje nivoa produktvnosti i odgovornosti.

''Mi sad u državnim preduzećima koja su postala partijska preduzeća moramo zaposliti najstručnije ljude na odgovarajuća mjesta nevezano za pripadnost političkoj opciji'', ističe Jovičić.

Potrebni rezovi

S druge strane, kaže Jovičić, treba koristiti ekonomske kriterijume. Ne može nijedan javni sektor, a pogotovo privatni, nositi ovoliki broj ljudi koji ne stvaraju novu vrijednost, nego troše postojeću.

Poručuje: ''Moraju se, prije ili kaznije, izvršiti ozbiljni i bolni rezovi''.



BN televizija