Slavski obilježen Sveti Nikolaj

Slava Sveti Nikolaj Srpski, ustanovljena u kalendaru Srpske pravoslavne crkve, prije skoro deceniju i po nakon kanonizacije Svetog vladike Nikolaja Velimirovića, slavi se danas u mnogim domovima eparhije šabačke, ali i ostalim krajevima Srbije. Posebno se obilježava u lozničkom kraju gde je gorostas iz Lelića bio omiljen i prije i poslije Drugog svjetskog rata.

Srbija 03.05.2017 | 16:59 To je i slava kripte nove crkve na "Lagatoru", nekadašnjem imanju Vuka Stefanovića Karadžića, oca naše pismenosti i kulture, najvećeg pravoslavnog zdanja u SPC, poslije Hrama Svetog Save na Vračaru. Svetu arhijerejsku litirgiju u tom hramu služio je episkop šabački Lavrentije sa sveštenstvom iz lozničkog kraja.

"Sveti vladika Nikolaj je, nesumnjivo, najveće čedo koje je rodila majka Svetosavka posle Svetoga Save i ljubav prema njemu i njegovom gorostasnom djelu pokazuju vaskoliki naš rod i pravoslavni svijet, a srce mi je puno kad vidim kako ga vole Jadrani, čiji su preci još prije Drugog svjetskog rata bili jako vezani za njega, pristupajući masovno Bogomoljačkom pokretu koji je vodio", rekao je episkop Lavrentije.

"Gdje god je naš vladika, rodom iz Lelića, udario temelje Bogomoljačkog pokreta, ljudi su ostali snažni u vjeri i kada to nije bilo ni lako ni jednostavno", rekao je episkop Lavrentije.



Starešina lozničke crkve protojerej-stavrofor Milan Aleksić kaže da je kripta mjesto ne samo za bogosluženja, već i za različite kulturne i duhovne sadržaje, izražavajući vjeru i nadu da će, u dogledno vrijeme, to biti i mjesto počivanja Vuka Stefanovića Karadžića.

Slavu crkvi čestitao je i Vidoje Petrović sa saradnicima, gradonačelnik Loznice, ističući da je „ponosan kako narod ovog dijela Srbije, sa svojim arhijerejom, sveštenstvom, monasima i zvaničnicima odaje počast velikanima poput vladike Nikolaja, čije je djelo u duhovnom i kulturnom pogledu uzdiglo sve nas“.

Među prvima koji su u Srbiji počeli da slave ovu slavu je porodica Ranković iz Leskovica kod Valjeva, čija su domaćinstva u blizini Manastira Lelića i istoimenog rodnog sela vladike Nikolaja.

"Moj otac Aleksandar - Saša Ranković, koji je objavio sva djela vladike Nikolaja, odmah poslije kanonizacije našeg lelićkog i vaskolikosrpskog i svepravoslavnog diva, započeo je da slavi", priča nam Beograđanin Dušan Ranković, čija je porodica porijeklom iz Leskovica.

"Otac se, u međuvremenu, prerano upokojio, pa sada sa dosta ljubavi ovu našu slavu slavimo moja majka Dragana, sestra Sara i ja, uz mnoštvo gostiju na čelu sa bakom Verom i djedom Ljubomirom, koji nas je „zadojio“ ljubavlju prema vladici Nikolaju", kazao je Ranković.

(BN/V. Mitrić)