Počast ubijenim u Dobrovoljačkoj

U Miljevićima u Istočnom Sarajevu danas je odata počast pripadnicima Jugoslovenske narodne armije (JNA) koji su u maju 1992. godine stradali u koloni u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.

Bosna i Hercegovina 03.05.2017 | 12:20 Položeno je cvijeće i služen parastos za žrtve uz prisustvo predstavnika vlasti Republike Srpske, Boračke organizacije Republike Srpske i nekolicine članova porodica žrtava.

Bogdana Tomović, majka ubijenog pripadnika JNA Zdravka Tomovića je rekla da su je dan prije obavijestili da ne može otići u Dobrovoljačku na mjesto gdje joj je sin ubijen.

"Došla sam u crkvu jer je ovo parastos za moga sina i njegove poginule drugove. Ja ne moram dolaziti ovdje, imam svoju crkvu i djetetov grob. Ja sam željela da odem na mjesto gdje je moj sin poginuo i da tu položim cvijeće. Ovo je velika bol za mene, moje dijete nije protivzakonito bilo tu, bio je u svom rodnom gradu, u svom Sarajevu. Djeco draga, Sarajevo je i naš grad", rekla je Tomovićeva u suzama.

Gordana Gvozdenović, čiji je brat Obrad stradao u Dobrovoljačkoj, rekla je da su prošli 200 metara iznad ulice gdje su vojnici JNA stradali, ali da nisu mogli doći jer im je rečeno da nije bezbjedno. Na novinarsko pitanje ko ih je obavijestio da nije bezbjedno, kazala je da to ne može reći.



Milenko Savanović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je da su ove godine odlučili da obilježavanje stradanja pripadanika JNA bude samo u Miljevicima zbog nekorektnog odnosa vlasti u Sarajevu, koja već godinama ne dozvoljava da se postavi spomen-obilježje sa imenima stradalih na mjestu stradanja u bivšoj Dobrovoljačkoj.

"Mi danas obilježavamo značajan datum u istoriji stradnja srpskog naroda, a to je 25 godina od stradanja pripadnika JNA u bivšoj Dobrovaljačkoj ulici 2. i 3. maja 1992. godine od strane muslimanskih paravojnih formacija.

Dakle, jedina legitimna i legalna oružana sila koja je branila ustav nekadašnje zajedničke države bila je JNA. Možete zamisliti kolika je ta mržnja kada su u samom napadu od strane paravojnih muslimanskih formacija stradali, osim Srba, i pripadnici drugih nacija. Na tom mjestu su poginuli su i muslimani i Hrvati i Albanci.

To govori o tome da je taj narod (muslimani) zahvaljujući toj državi postao konstitutivan od 1945. godine, ali su za tu njihovu konstitutivnost žrtvu dali Srbi. A i pored toga, vidjeli ste ranije kolika je to netrpeljivost i mržnja prema pripadnicima srpskog naroda", rekao je Savanović.



Milomir Savčić, predsjednik BORS-a, je rekao da ovaj događaj za Boračku organizaciju znači podsjećanje na najtragičniji zločin nad srpskim narodom u prošlom ratu.

"Možete vidjeti kako se to i danas, nakon 25 godina, prikazuje u jednom dijelu BiH. Nevjerovatno je da se tako odnosi prema ljudima koji su imali jedan najuzvišeniji cilj, a to je odbrana ustava i integriteta jedne države.

Uvijek imamo dvije ili više istina, a danas, i pored želje da obilježimo ovaj datum na način kako to srpski običaji i tradicija nalažu, nismo u mogućnost da to uradimo.

I vi kao novinari svjedoci ste da je svih minulih godina to rađeno na krajnje uvredljiv način i da nam nije dozvoljeno obilježavanje, iako smo više puta tražiil da napravimo spomen-obilježje u bivšoj Dobrovoljačkoj na mjestu gdje su stradali pripadnici JNA", rekao je Savčić.

Početkom maja 1992. godine, zločin nad nedužnim vojnicima, oficirima i građanskim licima na službi u JNA, tokom dogovorenog mirnog povlačenja iz Sarajeva, počinili su pripadnici takozvane Armije BiH, teritorijalne odbrane i paravojnih muslimanskih falangi kojima su komandovali osvjedočeni prijeratni kriminalci sarajevskog podzemlja.

Za samo nekoliko dana mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je 207 zarobljeno.



Zločin paravojnih muslimanskih naoružanih formacija nad pripadnicima JNA 2. i 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici, jedan je od prvih i najkrvavijih zločina nad Srbima u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu čije rane i danas bole jer porodice žrtava nikada nisu dobile pravnu satisfakciju, a federalne vlasti nikada nisu dozvolile postavljanje spomen-ploče nevinim žrtvama na mjestu zločina.

Srpsko Tužilaštvo za ratne zločine je predmet "Dobrovoljačka" preuzelo od Vojnog suda u Beogradu pokrenutog još 1992. godine protiv 19 državljana BiH osumnjičenih za napad na kasarnu u Sarajevu i kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici, 2. i 3. maja 1992. godine.

Među optuženima za ove ratne zločine bili su Ejup Ganić, Haris Silajdžić, Hasan Efendić tada komandant Teritorijalne odbrane, Sefer Halilović, Mustafa Hajrulahović, Zaim Backović, Jovan Divjak, Fikret Muslimović, Kerim Lončarević, Ivo Komšić, Stjepan Kljujić.

Predmet "Dobrovoljačka" ustupljen je Haškom tribunalu koji je 2003. godine zaključio da nema nikakvog razloga za krivičnu prijavu protiv Jovana Divjaka.

Po srpskoj potjernici u Londonu u martu 2010. godine uhapšen je Ejup Ganić, ali ga je engleski sudija pustio, smatrajući da je postupak "politički motivisan".

BN televizija