Mljekari u BiH na ivici propadanja

Udruženja mljekara u Bosni i Hercegovini upozoravaju da stanje u sektoru proizvodnje mlijeka nikada nije bilo teže i neizvjesnije te da se svaki dan pogoršava zbog pritiska visokosubvencioniranog uvoznog mlijeka iz Evropske unije.

Bosna i Hercegovina 24.01.2017 | 15:40 Strahuju da će BiH preplaviti jeftino mlijeko iz Evropske unije i da će veliki broj proizvođača biti prinuđen prestati raditi jer se neće moći boriti s konkurencijom.

Tim povodom, mljekari iz Republike Srpske su uputili otvoreno pismo Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstvu poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Srpske.

"Očekujemo da će poslije 1. februara, stupanjem na snagu i primjenom adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, biti još teže. Prerađivači i proizvođači ovu situaciju dočekuju nespremni i proizvodnja mlijeka je dovedena u veoma teško stanje te je na ivici propadanja", stoji u pismu mljekara.

Navode da nadležne institucije nisu ništa preduzele iako je od potpisivanja adaptiranog SSP-a prošlo šest mjeseci te da nije realizovan ni dogovor s njemačkim ministrom poljoprivrede o namirenju dijela dohotka izgubljenog pritiskom uvezenog mlijeka. Podsjećaju da nisu isplaćeni ni dugovi iz 2016. godine, a agrarni budžeti su ostali na prošlogodišnjem nivou. Osim nadležnim institucijama, nezadovoljni su i ponašanjem pojedinih mljekara.

"Pojedine mljekare obaraju cijene ispod cijene koštanja, čime obaramo i ulazne cijene mlijeka ili smo sami sebi konkurencija na tržištu BiH. Očekuje se da EU na tržište stavi u promet veće količine mlijeka u prahu, zbog čega protestuju i evropski farmeri u Briselu, iako su pored redovnih podsticaja dobili i jednokratnu pomoć. U ovakvoj situaciji osjećamo se napuštenim od vlasti, ali očekujemo da mljekare i proizvođači zbiju redove i naprave ozbiljnu strategiju da se spasi mljekarski sektor i da se s tom strategijom pojavimo pred Savjetom ministara i Parlamentarnom skupštinom BiH", navodi se u pismu.

Ističu da će nestankom mljekarskog sektora nestati i poljoprivreda u BiH jer tamo gdje nema krava nema ni tova bikova, a ni ratarske proizvodnje.

"Nestaće mljekarski sektor, ali će nestati i selo, što bi bila katastrofa za BiH. Želimo vas upozoriti da nemamo mjesta za unutrašnju konkurenciju obaranjem cijena, uništavanjem primarne, ali i prerađivačke industrije, nego da moramo otvoriti oči političarima i kroz mukotrpnu borbu pokušati spasiti primarnu proizvodnju, ali i prerađivačke kapacitete", navodi se u pismu koje potpisuje predsjednik Udruženja Vladimir Usorac.

Iako situacija ni u Federaciji BiH nije ništa bolja, poljoprivrednici šute i ne poduzimaju ništa za razliku od kolega iz Republike Srpske, tvrdi Adin Sakić iz Udruženja mljekarske industrije BiH. Glavni problem je što bh. proizvođači nisu ravnopravni sa proizvođačima iz EU.

"U Evropskoj uniji je prije dvije godine ukinuta kvota za proizvodnju mlijeka i došlo je do povećanje proizvodnje u EU, a Rusija je istovremeno uvela blokadu na uvoz mliječnih proizvoda iz EU. Tako da je višak mlijeka koji se pojavio morao naći izlaz i pojavilo se izuzetno jeftino mlijeko. Mi smo imali ponudu tog mlijeka iz Mađarske gdje je litar mlijeka za 20 posto jeftiniji od cijene mlijeka koju mi trenutno plaćamo. Kada je riječ o poljoprivredi, u BiH je jedinstvena politika, a u EU postoje povlaštene stope poreza i doprinosa. Oni dobijaju nepovratna sredstva do 70 odsto za nove investicije, imaju plavi dizel, kamatna stopa je između 0 i 2 odsto, a u BiH od 5 do 8 odsto i nećete dobiti kredit jer ga strane banke ne daju poljoprivrednicima", kazao je Sakić za Klix.ba.

BiH ima 13.000 registrovanih poljoprivrednih proizvođača mlijeka koji strahuju za svoju budućnost nakon otvaranja tržišta od 1. februara.

"Moguće je da nas preplavi jeftino mlijeko, kao što se desilo prošle godine u Hrvatskoj. Tamo je prošle godine između 200 i 300 farmi prestalo raditi zbog nemogućnosti da se izbore s konkurencijom iz EU. Idemo u rat bez ikakvog naoružanja i apsolutno smo nekonkurentni. Kako bi se sačuvao domaći sektor neophodan je veći budžet, isplata poticaja na vrijeme, a da ne govorim o propuštenim prilikama za nepovratna sredstva iz EU fondova. Izgubili smo ih jer nemamo zajedničku strategiju na nivou države", rekao nam je Sakić.

(Klix.ba)