Proslava Božića širom svijeta

Božić po julijanskom kalendaru danas, osim Srpske pravoslavne crkve, proslavljaju ruska i gruzijska crkva, Jerusalimska patrijaršija, Kopti i neki manastiri na Svetoj gori u Grčkoj. Vjernici su danas proslavili Božić od Jerusalima do Gruzije, od Kaira do Johanesburga.

Svijet 07.01.2017 | 13:51
Proslava Božića širom svijeta
Patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril služio je liturgiju u Hramu Hrista Spasitelja u Moskvi, a službi je prisustvovao ruski premijer Dmitrij Medvedev.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin prisustvovao je božićnoj liturgiji u Spaskom saboru Manastira Svetog Jurja u Velikom Novgorodu.

"Siguran sam da će nastupajuća godina biti bolja od prošle", rekao je Putin, naglasivši da bez podrške naroda ne bi moglo biti nikakvog uspjeha.

U Vitlejemu, na Zapadnoj obali, ponoćna liturgija služena je u Crkvi Hristovog rođenja.

Osim vjernika iz cijelog sveta, na specijalnoj molitvi je bio i palestinski predsjednik Mahmud Abas.

Božić su po julijanskom kalendaru proslavili i egipatski hrišćani, a predsjednik Egipta Abdel Fatah el Sisi prisustvovao je liturgiji u Kairu.

Egipatski predsjednik je koptskoj zajednici i svim hrišćanima poželio srećan Božić i Novu godinu.

Zemlje koje proslavljaju Božić 7. januara, koji spada u državni praznik su Bjelorusija, Egipat, Etiopija, Gruzija, Kazahstan, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Srbija, Rusija i Ukrajina.

Neke zemlje, poput Jermenije, Božić slave 6. januara, dok se najradosniji hrišćanski praznik na ovaj dan slavi i u Australiji, Kanadi, SAD i Velikoj Britaniji, ali ne spada u državne praznike.

Većina hrišćanskih vjernika u svijetu Božić slavi po gregorijanskom kalendaru, koji je nazvan po papi Grguru Trinaestom, koji ga je uveo papskom bulom 1582. godine.

Taj kalendar odmah su prihvatile Italija, Poljska, Portugal i Španija, a ubrzo i ostale katoličke zemlje.

Protestantske zemlje prešle su na gregorijanski kalendar mnogo kasnije, a neke pravoslavne tek u 20. vijeku.

Julijanski kalendar, koji je uveo Julije Cezar 46. godine prije nove ere i koji se od gregorijanskog razlikuje za 13 dana, i danas koriste neke nacionalne pravoslavne crkve.

Grčka, rumunska i bugarska pravoslavna crkva prešle su na novi kalendar, ali nisu prihvatile gregorijanski kalendar, već revidirani ili reformisani julijanski kalendar, po prijedlogu jugoslovenskog naučnika Milutina Milankovića.

Milankovićev kalendar je nastao 1923. godine i njime je za većinu pravoslavnih crkava prekinuto 340 godina raskoraka između julijanskog i gregorijanskog kalendara koji je u međuvremenu postao međunarodni kalendar.

Razlika između dva kalendara je ta što gregorijanski ima 97 prestupnih godina u svakih 400, a julijanski 100.

Po julijanskom kalendaru, prestupna je svaka četvrta godina, dok je gregorijanskim kalendarom uvedeno takozvano sekularno pravilo da su godine djeljive sa 100 obične, osim ako su djeljive sa 400 kada su prestupne.

Izvor: Agencije

Komentari / 0

Ostavite komentar