Običaji: Na Poklade se "opošćavalo" posuđe
Na dan Poklada i prvi dan božićnog posta domaćice su nekad posuđe prale u cijeđu pravljenom od luga hrasta ili bukve. Radila je to i Zagorka Tasić iz Bosanske Jagodine.
Republika Srpska 28.11.2016 | 15:23Oprane su i drvene karlice u kojima se varilo mlijeko, a kod nekih domaćinstava i kašike od drveta koje su još korišćene. Zagorka priča da se iz pobožne porodice Andrić iz sela Veletova udala u desetočlanu familiju u Tasiće i da su ukućani postili ceo božićne post.
„Jela su se najviše kuvana jela kao što je posni pasulj, krompir i kupus. Svako čeljade nije imalo svoj tanjir, već su postavljane obično po dvije ćaše na astal. Pita se pripremala samo subotom u tepsiji koja je stavljana na sredinu stola i bila za cijelu porodicu", prisjeća se Tasićeva.
U siromašnom posnom jelovniku posebno mjesto je zauzimalo sirće.
„Gazda domaćinstva, kad se ispeče rakija, nije bacao džibru već je sipao u drvene kace. Prije toga na sredinu kace bi se stavljalo granje ili šaša od kukuruza da se džibra procijedi i na dnu ostane sirće. Tada se vadio čep na kaci i u pletenke se sipalo sirće koje smo još zvali šljivovik", priča Zagorka.
To sirće je bilo obavezno skoro za svaki obrok, jer se spremalo u velikim količinama za razliku od druge hrane. „U sirće se drobio hljeb, onaj tvrdi kukuruzni i to je bila skoro prava poslastica. Pšenična pogača spremana je samo za velike pravoslavne praznike. Sirće je tih oskudnih dana i godina othranilo mnoge, posebno siromašnije familije u selima oko Višegrada", dodaje Tasićeva.
Ona kaže da su pojedine familije šestonedjeljni božićni post postile na vodi, bez upotrebe ulja.
„Zbog svega ovoga Božić i pečenicu su svi čekali s nestrpljenjem, a posebno brojna dječica", završava priču ova osamdesetogodišnja starica, koja još veli „da je svašta u životu propatila“, ali je imala vjeru u Boga i dočekala duboku starost u kojoj može da se odmara, a naslednici neka rade i brinu o svojim porodicama.
(BN televizija)
(Foto: BN televizija)
Komentari / 0
Ostavite komentar