Neviđeno: Nezavisni, a u službi politike

Nezavisni odbor za civilni nadzor policije ne poštuje pravila rada, ne ispunjava obaveze niti se redovno sastaje. Takav rad građani plaćaju prosječno 14 hiljada KM po sjednici.

Bosna i Hercegovina 29.10.2016 | 10:30 Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine (BiH) je 2009. godine okupila devetočlani tim čiji je posao bio da bira, nadzire i predlaže smjene šefova policijskih agencija. Članovima tima su predočena pravila rada - ne smiju biti politički angažovani i sjednice moraju održavati najmanje jednom mjesečno. Sami su odredili da će za taj posao predsjedavajući dobijati prosječno 1.560 KM, a ostali članovi 1.175 KM mjesečno. Tijelo je nazvano Nezavisni odbor, a objektivnost i stručnost su im trebali biti najveća snaga.

Odbor je u međuvremenu dokazao suprotno. Podaci kojima raspolaže Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuju da su se njegovi članovi u potpunosti pridržavali samo jednog pravila - redovne isplate naknada.

Kroz Odbor je od osnivanja prošlo 14 ljudi. Najmanje njih troje su članovi stranaka pa su i odluke donosili pod utjecajem svojih političkih partija. Isto toliko njih istovremeno radi i u javnim institucijama, zbog čega postoji i mogućnost sukoba interesa. Odbor je za 86 mjeseci održao 61 sjednicu i za taj rad članovima je isplaćeno skoro 859 hiljada KM.

Visoke naknade za nerad i kršenja pravila

Prvi sastav Odbora činili su: Viktor Dadić, Dragan Savić, Stanko Nuić, Zijo Kadić, Bakir Dautbašić te četverica članova koji su ostali i u drugom sazivu: Žiko Krunić, Enes Obralija, Mato Jozić i Ljubomir Kuravica. Njima su se pridružili: Ilma Mehić-Jusufbašić, Miroslav Škorić, Mate Miletić, Adisa Begić i Nikola Džambas.

Državni parlament im je omogućio da sami odrede visinu primanja za svoj rad, što su oni i učinili na prvoj osnivačkoj sjednici 2009. godine. Predsjedavajući Odbora je tako mjesečno u prosjeku primao 1.560 KM, a članovi oko 1.175 KM. Od novembra prošle godine svi primaju po 475 KM. Naknada im nije smanjena zbog nerada, nego zbog izmjena Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH.

Odbor je od osnivanja propustio svaku treću sjednicu, ali i na održanim su rijetko bili svi članovi.

„Oni se mjesecima nisu mogli sastati. Nisu funkcionisali, a naknade su vrlo dobre. To je neviđeno nešto“, rekao je za CIN ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić.

Svi članovi imaju redovna mjesečna primanja, a novac koji dobiju za rad u Odboru im je dodatna zarada.

Predsjedavajući Odbora Žiko Krunić je do kraja prošle godine bio direktor Rudnika i Termoelektrane „Ugljevik“, a sada je izvršni direktor za korporativne poslove ovog preduzeća.

CIN je pronašao da su on, federalni ministar pravde Mato Jozić i šefica Kabineta ministra saobraćaja i komunikacija BiH Adisa Begić članovi političkih stranaka, što je zabranjeno pravilima rada Odbora. Zbog toga bi mogli biti smijenjeni iz Nezavisnog odbora.

Iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Ugljevika je novinarima CIN-a potvrđeno da je Krunić u lokalnom rukovodstvu Stranke. Na pitanje o svom angažmanu u SNSD-u Žiko Krunić kaže: „Ma, nemam pojma. To su priče kojim ne želim da se bavim uopšte“.

Adisa Begić je od sredine godine šefica Kabineta ministra Ismira Juske iz Saveza za bolju budućnost (SBB). Novinarima CIN-a je rekla da nije članica niti jedne političke partije, ali u sjedištu Stranke kažu da su i Begić i bivši član Odbora Bakir Dautbašić njihovi članovi.

„Ljudi su bili od početka ili su se učlanili, nisu od juče tu“, kazao je portparol SBB-a Omer Čevra.

Krajem marta 2015. godine, nakon šest godina rada u Odboru, Mato Jozić je imenovan za federalnog ministra pravde kao kadar Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH. Iako je na internetskoj stranici HDZ-a istaknuto da je njihov ministar, Jozić je rekao da nije član Stranke: „Ja sam samo Mato Jozić“.

Međutim, u Opštinskom odboru HDZ-a u Jozićevom rodnom Orašju je novinarima CIN-a rečeno da je Jozić bio član Stranke „ali je zbog sukoba interesa to članstvo svoje ili zaledio, ili se iščlanio“.

Izvor: N1/CIN