Filozofija praštanja Vojislava Lubarde

Pod nazivom „Filozofija praštanja“, u Narodnoj biblioteci u Rogatici recitalom i čitanjem odlomaka iz njegovih djela, obilježena je godišnjica smrti književnika Vojislava Lubarde.

Republika Srpska 14.10.2016 | 18:20 Čitav život ovog književnika, koji je rođen u Rogatici 1939. godine, a preminuo u Beogradu prije tri godine, bio je obilježen ratnom traumom iz djetinjstva, kada je, kao dječak čekao u redu da ga ubiju ustaše, i to, pukim slučajem, izbjegao.

U književnim djelima bavio se stradanjem Srba u Podrinju za vrijeme Drugog svjetskog rata, što ga je dovelo u nemilost tadašnjih bosanskih vasti.

Zbog toga se 1975. godine, preselio u Beograd, gdje je živio i radio kao profesionalni pisac sve do svoje smrti. Rogatički bibliotekari su na godišnjicu njegove smrti odabrali tekstove iz njegovih djela i sa recitatorima srednje škole ih predstvili čitaocima.

„Nije bilo obrazloženja, vladala je prva otomanska samovolja, kadija te tuži, kadija ti sudi. A razlog je, priznajem, postojao. Ne samo da sam raskrinkao jednu naopaku antisrpsku politiku, već sam i direktno optužio tadašnje vlastodršce da potiskuju i ukidaju sve što je vezano za srpsku kulturu u BiH, a posebno ćirilicu koja je praktično već bila ukunuta. Nisu je ukinuli Turci, ni Kalajeva austrougarska politika, čak ni NDH, ali jesu ljudi koji su klicali bratstvu i jedinstvu", pročitala je učenica Sara Nešković odlomak iz Lubardinog dijela.

Na književnoj večeri bilo je i Lubardinih savremenika, onih koji su se s njim družili ili pisali o njemu kao što je bio novinar Sreten Mitrović.

„Znao sam ga jer je bio Rogatičanin i dolazio je ovdje. Kao novinar `Oslobođenja` izvještavao sam iz ovog grada o njemu i njegovom pisanju, a posebno o romanu `Gordo posrtanje`. On je moje tekstove uzimao za ilustraciju. Ovdje su osuđivali njegov rad i roman i od vlasti je žestoko napadan i baš su prvi napadi morali odavde i da poteku, jer je navodno narušavao bratstvo i jedinstvo" rekao je Mitrović.

Direktor Narodne biblioteke u Rogatici Anđa Đerić je rekla da je ovo samo skroman doprinos bibliotekara da se otrgne od zaborava Lubardin lik i djelo.

„U Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske radi se Spomenica Vojislavu Lubardi što će biti razlog da podignemo ovo obilježavanje na veći nivo", rekla je Đerićeva.

Lubarda je prvi roman „Bližnji svoj“ objavio 1962. godine, a onda slijede „Ljuljaška“, „Gordo posrtanje“, „Preobraženje“, „Pokajanje“ i „Vaznesenje“.

Objavio je i šest knjiga literarne publicistike.

Rogatičani kažu da se ovaj grad još nije odužio prema svom velikom zavičajnom piscu.

Inicijativa o tome postoji od najeminentnijih imena aktuelne srpske kulture uključujući i pisca Rajka Petrova - Nogu. Predlaže se da jedna ulica ili škola dobije njegovo ime.



BN televizija