Vlast bolje radila u prošloj godini

Pogoršanje političkih odnosa u BiH odrazilo se negativno i na rezultate rada vlasti na nivou BiH, smatraju u Centrima civilnih
inicijativa. Vlast na nivou BiH, koja se jedno vrijeme ponašala odgovorno i konstruktivno, nije uspjela da odoli nametnutoj matrici predizbornog dizanja tenzija, tvrde u Centrima civilnih inicijativa.

Bosna i Hercegovina 15.09.2016 | 22:34 Najozbiljnija posljedica problema u funkcionisanju Savjeta ministara BiH ogleda se u lošoj realizaciji zakona. U prvoj polovini ove godine utvrđeno je samo 9 zakona i tri stategije, što je znatno manje nego prošle godine, ali još znatno iznad prosjeka prethodnog saziva Savjeta ministara. U Centrima civilnih incijativa smatraju da se sa više volje, međusobnog uvažavanja i fokusiranosti na stvarne životne probleme građana mogu ostvariti znatno bolji rezultati.

"Podsjećamo da je uporan rad u prošloj godini doveo, između ostalog, do otvaranja mogućnosti za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u Evropsku uniju, a odmjerena reakcija na smetnje koje su se pojavilena tom putu, pokazala je da unutar vlasti na nivou BiH postoji neophodna ozbiljnost i sposobnost za suočavanje sa teškim problemima. Ozbiljnost i sposobnost u radu dovele se i do nekih drugih pomaka, kao što je skidanje BiH sa sive liste MONIVAL-a", podsjeća Ivica Ćavar iz Centara civilnih inicijativa.

Jedan od pozitivnih pomaka u radu Savjeta ministara BiH, po mišljenju Centara civilnih inicijativa je transparentnost u trošenju budžetskog novca, odnosno ukidanje budžetske rezerve koja je do ove godine bila na raspolaganju predsjedavajućem Savjeta ministara i njegovim zamjenicima.

Centri civilnih inicijativa smatraju da koordinacija rada Savjeta ministara i Parlamentarne skupštine BiH nije na zadovoljavajućem nivou, ali to izgleda ipak nije uticalo da rezultat rada Parlamentarne skupštine u zakonodavnom segmentu bude najbolji u poslednjih šest godina. Parlament je konačno budžet Institucija usvojio prije isteka zakonskog roka.

U budžetu za 2016. godinu predviđeno je 950 miliona maraka za finasiranje Institucija, a više od 770 miliona za servisiranje spoljnog duga, što je za skoro 160 miliona maraka više u odnosu na budžet za 2015. godinu.

"Kada govorimo o dugu moramo upozoriti da je spoljni dug BiH u poslednjih 9 godina udvostručen i sa unutrašnjim dugom krajem
2015. godine iznosio skoro 12 milijardi maraka. Ukupan dug Republike Srpske prešao je 60% bruto društvenog proizvoda, dok je u Federaciji BiH oko 38%", ističe Ćavar i napominje da ukupnom dugu BiH treba dodati i najnovije zaduženje MMF-a u iznosu od milijardu maraka.

U Centrima civilnih inicijativa ističu da su primanja poslanika, delegata i ministara i dalje neprimjereno visoka i da nisu u skladu sa ekonomskim i socijalnim stanjem u zemlji. Ipak, aktuelna vlast na nivou BiH pokazala je bar malo socijalne osjetljivosti, jer je
konačno ukinut "bijeli hljeb", odnosno privilegija primanja punog iznosa plate 12 mjeseci nakon prestanka mandata, a ukinuto je i plaćanje rada u upravnim i nadzornim odborima i ad-hok komisijama.



BN televizija