Najčuvanije srpske tajne - vinjak, bananica

Mnogi su pokušali, ali niko nije uspeo da "ukrade" tajne kako se prave regionalno pa i evropski prepoznatljivi proizvodi iz Srbije - "bananica", "smoki", "vinjak", "plazma"... Ovo su priče o njihovom nastanku.

Srbija 04.09.2016 | 13:40
Najčuvanije srpske tajne - vinjak, bananica
Tvorci nekih od najčuvanijih srpski tržišnih tajni, Štarkove "bananice" i Rubinovog "vinjaka" su majstor za deserte Franjo Vaja iz vršca i tehnolog Dušan Milenković. Među one koji su zadužili ne samo svoje firme nego i čitavu Srbiju, pa i tadašnju Jugoslaviju, su i Petar Tutavac iz Požarevca, koji je doneo recept za Bambijevu "plazmu", dok tvorac recepta za Štarkov "smoki" i danas ostaje nepoznanica za javnost.

Svaki do ovih proizvoda, pišu beogradske "Večernje novosti", koji su se na tržištu Srbije, regiona, pa i šire, održali i decenijama, osim nostalgije nosi i interesantne priče o njihovom nastanku.

Čuvena "bananica" rođena je, tako, pre osam decenija. Vrsni znalac čokolade majstor Franjo Vaja, kaže legenda, preuzeo jje fabriku Roda, preteču današnjeg Štarka, i u njoj stvorio prvu čokoladnu bananicu, davne 1938. godine. Taj izum mu je doneo čitavih 1,5 dinara, koliko su ga nagradile vlasti za novi doprinos tržištu.

"Izgled i ukus bananice nisu se menjali od kada je nastala. Sastojci jesu poznati - među njima je alga agar-agar - ali receptura je ostala naša mala tajna i zbog nje je naša baninica prepoznatljiva u moru sličnih proizvoda ", kaže za "Novosti" Bojana Vidaković, brend menadžer Soko Štark Atlantik Grupe.

Uz bananicu, pre četiri i po decenije u Štarku je rođena još jedan legendaran proizvod - "smoki" flips sa kikirikijem. Kada je nastao, 1972 godine, to je bio prvi flips u Jugoistočnoj Evropi. Tu je receptura vremenom dorađivana, a aktuelna je takođe tajna.

Na tržištu pored najmlađih, dobro su prošli i odrasli, kaže beogradski dnevnik. Za neke od njih se pobrinuo Dušan Milenković, tehnolog kruševačkog Rubina koji je vodio tim koji je pre 60 godina napravio čuveni "vinjak".Oni su došli do formule, a sam proizvodnju kasnije je doradio Miodrag Veljković.

"Oslanjali su se na francusku tehnologiju, koju su primenili na domaće sorte grožđa, dominantno na 'prokupac'", kaže Marija Đurđević, brend-menadžer Rubina.

Posle dvogodišnjeg starenja u hrastovoj buradi, koja je od materijala srpskog porekla napravljena u samom Rubinu, stiže na stolove korisnika - tri miliona litara svake godine.

Bez aditiva

Ono što se zna je da se "smoki" sastoji od kukuruznog griza, kikirikija, biljne masti, sojinog brašna i soli. Nema, tvrde u Štarku, nikakvih aditiva, aroma ili pojačivača ukusa.

Izvor: Večernje novosti

Komentari / 1

Ostavite komentar
Name

rs

04.09.2016 23:25

Rubin iz Krusevca je top.Srbi imaju stvarno ekstra proizvode a Rubin je vrh vrhova kao i sva vina iz Krusevackog kraja koja su zasadjena jos za vrijeme sv kneza Lazara i Nemanjica,Isto je sa nasom srpskom Hercegovinom koja ima vina i sireve koji su svijetski ili Euro Desert i Eurokrem iz Takova koji je u vrhu svjetskih slatkisa .Kazem imaju Srbi jos proizvoda ali nema se vremena o svemu pisati.

ODGOVORITE