Banjaluka i dalje bez Aleje velikana

Ko su velikani i zaslužni građani Banjaluke i dalje se ne zna. Obećanje iz marta ove godine da će prijedlog Pravilnika s odlukom ko će biti ukopan u Aleji velikana i zaslužnih građana na groblju u Vrbanji biti upućen Skupštini grada, i dalje nije ispunjeno.

Republika Srpska 17.06.2016 | 17:56 U Odjeljenju za komunalne i stambene poslove i poslove saobraćaja su bez komentara. Na naša pitanja nisu imali vremena da odgovore. Umjesto Zorana Novakovića, odgovara Slobodan Gavranović. Gradonačelnik Banjaluke uvjerava da pomenuto Odjeljenje mora ponuditi rješenje i donijeti pravilnik kojim će biti definisano ko su velikani i zaslužni građani koji mogu biti sahranjeni u Aleji. Gavranović misli da u izradi pravilnika moraju učestvovati i nadležna ministartsva na nivou RS, a smatra da je teško definisati kriterijume oko kojih će se svi složiti.

"Ovo pitanje treba riješiti u narednom periodu, zato što nismo smatrali da je sad najhitnije. Bilo nam je svakako u interesu da stavimo u funkciju cijelo groblje, a jedino ovo u aktima predviđa sve što treba da bi ga tako mogli proglasiti. Sagledali smo iskustva u okruženju i svugdje je pristup različit oko toga", rekao je Gavranović.

Da izradi Pravilnika trebaju učestvovati i ministartsva, nisu saglasni u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Tvrde da oni nemaju ništa sa pravilnikom i da ga u svakom gradu koji ima Aleju velikana i zaslužnih građana, donosi Skupština grada.

Zoran Talić, odbornik PDP-a u Skupštini grada tvrdi da Gradska uprava kad dođe u ćorsokak obično odgovornost prebacuje na druge. On tvrdi da je donošenje pravilnika isključivo u nadležnosti grada. Zašto još nema ni najavljene radne verzije, nije jasno ni opoziciji.

"Tek sad je počela priča o tome, a samo preuzimanje gradskog groblja je bilo prije nekih godinu dana. Ljudi iz JKP 'Gradsko groblje' su bili obavezni da iniciraju, pa da Gradska uprava preduzme korake. Prvo treba sagledati kako se gradilo, koliki su krediti dizani i ko je bio zadužen za nadzor nad trošenjem tih sredstva. Bilo je zamišljeno, mimo pravilnika, da se napravi krematorijum pa ni to nije urađeno. Ni sala za obdukciju koja je bila planirana nije napravljena, sada imamo i ovaj problem", rekao je Talić.

U JKP „Gradsko groblje“ uvjeravaju da su oni svoje prijedloge poslali na adresu Gradske uprave. Nedeljko Milakovic kaže da je 260 grobnih mjesta u Aleji velikana i zaslužnih građana na gradskom groblju u Vrbanji spremno za ukop.

"Mi samo treba da dobijemo naredbu ili odluku da se lica sahranjuju u Aleji zaslužnih građana. Kriterijumi iz okruženja su ovakva da određena udruženja daju prijedloge ko može biti sahranjen u Aleji, a gradonačelnik donosi odluku koja se onda proslijedi nama", rekao je Milaković.

Svoje prijedloge i sugestije lokalnoj zajednici treba da daju i razna udruženja građana. Tako je, na primjer, uređen pravilnik za Aleju velikana u Beogradu. U alejama velikana obično počivaju osobe koje su nacionalno, kulturno, politički ili na neki način vezane za jedan grad. Tako, na primjer, u Aleji velikana u Beogradu počivaju i posmrtni ostaci ljudi koji nisu direktno vezani za taj grad, ali su ostavili veliki trag u njemu, kao što su Petar Kočić, Ivo Andrić i drugi.

Nedavno je u Aleji velikana sahranjen i glumac Dragan Nikolić. U Udruženju građana „Banjalučani i Banjalučanke s obje strane Vrbasa“ tvrde da nema opravdanja što pravilnik još nije usvojen. Marinko Umičević, predsjednik Udruženja „Banjalučani i Banjalučanke s obje strane Vrbasa“ kaže da se možda se čeka idući saziv Skupštine grada, da bude pa da idući gradonačelnik donese taj pravilnik.

"Ne znam zašto ga nemamo ili zašto ga ne prepišemo iz zemalja u okruženju. Osim toga, ko su velikani? Onaj najmanji radnik je velikan u ovom gradu. Bolje da se zove samo zaslužni građan, a poslednji među njima da budu političari. Ima slikara, književnika, doktora koji su to zaslužili", kaže Umičević.

Opozicija ima i svoj prijedlog. Oni su poručili Gradskoj upravi da pozovu sve građane koji su afirmisali Banjaluku u proteklom periodu da i oni daju svoje prijedloge. Potrebe za prepisivanjem pravilnika iz okruženja – nema.

Kada Pravilnik dođe do odbornika, trebalo bi ga uputiti na javnu raspravu, kako bi svi aktivno učestvovali u njegovoj izradi.

(Srpskacafe.com)