24 godine od zločina u Dobrovoljačkoj ulici

Uz jake mjere obezbjeđenja danas su obilježene 24 godine od ubistva 42 pripadnika bivše JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.

Pomenu poginulih, osim porodica žrtva i preživjelih vojnika, prisustvovali su: predsjednik i potpredsjednik Narodne Skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović i Nenad Stevandić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Milenko Savanović, predsjednik Boračke

organizacije Republike Srpske general Milomir Savčić, potpredsjednik SDS-a Aleksandra Pandurević, zamjenik ministra civilnih poslova u Savjetu ministara BiH Đorđe Miličević, te predstavnici lokalnih boračkih organizacija, grada Istočno Sarajevo i gradskih opština.

Ni 24 godine nakon zločina u Dobrovoljačkoj ulici nema pravde za 42 ubijenih, 71 ranjenog i više od 200 zarobljenih pripadnika bivše JNA. Zločin nad tada zvanično jedinom regularnom vojskom, koja se po dogovoru bez oružja povlačila iz Sarajeva, počinili su pripadnici paravojnih formacija tzv. BiH.

Nažalost, za pravosudne institucije to nije ratni zločin, a Tužilaštvo BiH nedavno je žrtve proglasilo legalnim metama.

Preživjeli i porodice ubijenih su ogorčeni. "Nikada više nikome neću dati ni jednu izjavu", rekla je za BN televiziju Bogdana Tomović, majka ubijenog vojnika Zdravka Tomovića iz Han Pijeska. Na pitanje zašto, odgovara:

"Sve što sam dosada rekla niko ne čuje. Mom djetetu su presudili ovdje u Sarajevu, a nijedan sud me nije pozvao ni iz BiH, ni iz Republike Srpske, ni iz Srbije. Nemam ja više šta da kažem."

"Svake godine pričamo iste priče, šaljemo poruke mira, ali je raskol sve veći. Ni nakon 24 godine niko nije odgovarao za zločin koji je ovdje počinjen", podsjeća Željko Pantelić, preživjeli učesnik Dobrovoljačke kolone i bivši starješna JNA.

Presude za zločince nema, ali preživjeli, porodice ubijenih i svi koji na godišnjicu zločina žele da odaju počast žrtvama tretiraju se kao da su oni zločinci, a ne oni koji su prije 24 godine ubili 42 pripadnika tadašnje JNA. Kroz Sarajevo, navodno multietnički grad, provode ih u strogo čuvanoj koloni. Ulice su zatvorene za saobraćaj i pješake, "do zuba" naoružana policija na svakom ćošku, na svakom krovu.

Postavlja se pitanje da li bi se zločin u Dobrovoljačkoj desio da su prije 24 godine bile ovako jake mjere obezbjeđenja? Zašto porodice žrtava ne mogu slobodno da dođu do mjesta stradanja svojih najmilijih i zašto nema spomen-obilježja na mjestu zločina? "Nedopustivo je da se ne dozvoli da svako ima pravo da obilježi mjesto stradanja svojih sunarodnika", poručuje predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske general Milomir Savčić i poručuje da se postavlja pitanje do kada ćemo mi to tolerisati.

I ministar rada i boračko-invalidske zaštite Milenko Savanović ističe da se razmišlja o istim mjerama u Srpskoj, te napominje da Kanton Sarajevo ne dozvoljava postavljanje spomen-obilježja u Dobrovoljačkoj.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović izjavio je da je tužna činjenica da se 24 godine nakon zločina ne znaju imena odgovornih za ubistvo mladih, nedužnih vojnika, te da se očekuje postavljanje spomen-ploče kojom bi se obilježilo mjesto njihovog stradanja.

Nažalost, svedoci smo da spomen-ploče srpskim žrvama na teritoriji Federacije BiH ne mogu ostati neoštećene ni 24 časa.

 Šta bi se desilo sa spomen-obilježjem stradalim u Dobrovoljačkoj jasno pokazuje i činjenica da su pet minuta nakon odlaska delegacije iz Republike Srpske ruže i svijeće, položene i prislužene u znak sjećanja na stradale, bačene i kontejner.

(BN televizija)