Omaž - Šekarićeva odlazi u legendu: Kraj posle Rija!

Jasna Šekarić, najbolja strelkinja XX. veka, rekla je da će joj predstojeće Olimpijske igre u Rio de Žaneiru biti poslednje u karijeri. Kada bude postala tek druga sportistkinja u istoriji sa osam nastupa na Olimpijskim igrama, naša velika Jasna Šekarić prestaće da se takmiči u streljaštvu.

Ostali sportovi 30.04.2016 | 23:20
Omaž - Šekarićeva odlazi u legendu: Kraj posle Rija!

Jedna od najboljih sportistkinja koje je naša zemlja imala, Jasna Šekarić (51), donela je odluku da završi veličanstvenu karijeru posle Olimpijskih igara u Riju, a to će joj biti osme u karijeri.

Od Seula 1988, naša slavna reprezentativka u streljaštvu nije propustila nijedne Igre, a SFR Jugoslaviji, SR Jugoslaviji, Srbiji i Crnoj Gori i Srbiji donela je pet olimpijskih odličja. Šekarićeva je i višestruka svetska i evropska prvakinja.

"Olimpijske igre u Riju su moje osme po redu, a biće i poslednje pošto sam nedavno odlučila da se povučem iz takmičenja. Iako su mnogi pokušavali da me odgovore, rešena sam u tome da se na ovom takmičenju oprostim od ovog dela moje sportske karijere, ali i dalje ću biti u streljaštvu i posvetiću se trenerskom pozivu", rekla je Jasna tokom ekskluzivnog uključenja u emisiju "150 minuta" na TV Prva.

Zlatna i srebrna iz Seula 1988, srebrna iz Barselone 1992, Sidneja 2000. i Atine 2004, nastupom u Riju od 5. do 20. avgusta, postaće tek druga sportistkinja u istoriji sa osam nastupa na Olimpijskim igrama.

Do tada, Josefa Idem biće jedina koja se osam puta pojavljivala na OI, u periodu od 1984. do 2012. predstavljajući prvo Nemačku, pa Italiju u jedrenju.

Od stotina hiljada takmičara kroz istoriju, samo je stotinak u obe konkurencije zabeležilo šest nastupa, osam žena uspelo je da se pojavi sedam puta, a uskoro će samo dve imati po osam nastupa.

Kakav je to podvig govori i podatak da je jači pol imao samo trojicu predstavnika sa više od osam nastupa, letonski strelac Afanasis Kuzmins od 1976. do 2012. i austrijski jedriličar Hubert Raudal od 1984. do 1996. zabeležili su po devet, a kanadski džokej Ian Milar nastupio je deset puta od 1972. do 2012. godine.

U grupi sportistkinja sa sedam nastupa Šekarićeva se nalazi sa nekoliko legendi, atletičarkom Marlen Oti koja je nastupala za Jamajku i Sloveniju, Šveđankom Kerstin Palm koja se takmičila u mačevanju, Japankom Seiko Hašimoto koja se takmičila u brzom klizanju i biciklizmu, Žan Longo iz Francuske koja je takođe vozila bicikl, Lesli Tompson iz Kanade, koja se takmičila u veslanju i Anki van Grunsven iz Holandije, takmičarke u mačevanju.

Jasna Šekarić je na prethodnih sedam olimpijskih nastupa osvojila u nadmetanju vazdušnim pištoljem sa deset metara jedno zlato (1998), tri srebra (1992, 2000. i 2004), kao i bronzu (1998) pištoljem sa 25 metara. Tokom karijere je osvojila tri zlata na prvenstvima sveta (1987, 1998, 1994) i jedno srebro (1989), sve vazdušnim pištoljem, a u svojoj kolekciji ima i pet zlatnih i po tri srebrne i bronzane medalje sa Evropskih prvenstava, kao i četiri zlata, srebro i tri bronze sa Mediteranskih igara.

Više puta je proglašavana za najbolju sportiskinju i strelca Jugoslavije, Hrvatske, SCG, Srbije. 1988. i 1994. godine dobila je zlatnu značku Sporta, nagradu za najboljeg sportistu u Jugoslaviji. Tri puta, 1990, 1995. i 2005. je proglašavana za najboljeg strelca u svetu, a 2000. godine Međunarodna sportska streljačka federacija (ISSF) ju je proglasila za najboljeg strelca sveta 20. veka. U karijeri je osvojila preko 90 medalja na velikim takmičenjima (Olimpijske igre, svetska i evropska prvenstva, svetski kupovi, Mediteranske igre, itd).

Na Olimpijskim igrama osvojila je pet medalja, jedno zlato, tri srebra i jednu bronzu. Jedini je strelac, koji je na svakom nastupu na Olimpijskim igrama uspeo da se plasira u finale.

Dva puta olimpijsko zlato joj je zamalo izmaklo.

U Barseloni 1992, je izgubila zlatnu olimpijsku medalju uprkos činjenici da je imala identičan rezultat kao pobednica, Marina Logvinenko. Situacija se ponovila i na Olimpijskim igrama u Atini 2004. godine, kada je Jasna posle osnovnog dela i kvalifikacija imala isti rezultat kao i šampionka Olena Kostevič (Ukrajina). Ukrajinka je bila bolja od Jasne u "raspucavanju".

Na Olimpijskim igrama 2008. u Pekingu je nosila srpsku zastavu na ceremoniji otvaranja, a u takmičenju osvojila šesto mesto.

Iako nije menjala državljanstvo, učestvovala je pod četiri različite zastave, na njenih šest Olimpijskih igara: 1988. je nastupala za SFR Jugoslaviju, 1992. je nastupala kao nezavisni učesnik, jer je SR Jugoslavija bila pod sanckijama. Naredna tri puta je nastupala za SR Jugoslaviju, odnosno Srbiju i Crnu Goru, a konačno, 2008. i 2012. za Srbiju.

Jasna je rođena 18. decembra 1965. u Beogradu kao Jasna Brajković, odrasla je u Osijeku gde je počela da se bavi streljaštvom, da bi se 1990. vratila u Beograd u brzo postala član Crvene zvezde, koja ju je više puta proglašvala za sportistkinju godine u crveno-beloj porodici. Razvedena je i ima dvoje dece, Leu i Luku.

Komentari / 0

Ostavite komentar