Ko režira haos u bankarskom sistemu?

Međunarodni monetarni fond je, kao uslov za novu tranšu prijeko potrebnog novca, od vlasti zatražio da ugase Banku Srpske. Ministar Tegeltija i premijerka Cvijanović (tim redoslijedom) moraju, pritisnuti rokovima, predložiti zakon o unutrašnjem platnom prometu. Koji će, ocjenjuju stručnjaci, napraviti pravi haos na finansijskom tržištu.

Republika Srpska 17.03.2016 | 07:15

Tegeltija mora kategoriju ’privilegovanih deponenata’ sa sadašnje Unikredit banke prebaciti na instant banku. Radeći sam protiv svog mišljenja, u konačnom prijedlogu biće vidljivo da li je ministar finansija vođen ličnim ili opštim interesom. Tamo gdje Tegeltija ima lični interes, prema pojedinim interpretacijama, vidljiv je kroz poslovanje Unicredit banke koja je prošlu poslovnu godinu završila sa dobiti od preko 21,6 miliona maraka, što je za 4,1 miliona više nego 2014. godine. Grupacija je najviše zaradila trgujući sa Republikom Srpskom, jer su gotovo svi plasmani usmjereni na njih dok, za uzvrat, oni kupuju obveznice - kada je to potrebno za popunjavanje budžetskih rupa.

"Premošćavanje budžeta i podmirivanje potreba Mladena Milanovića Kaje, jedino je što u ovom trenutku od bankarskog sektora interesuje ministra finansija", kažu za Faktor bankarski stručnjaci.

Oni dodaju da je iz izvještaja o poslovanju banke vidljivo da plasmana privredi Republike Srpske gotovo da i nema ili se, kao u slučaju 150 miliona depozita Elektroprenosa po viđenju, bez kamate, ta sredstva plasiraju u privredu po kamati od pet odsto, bez povećanja kreditnog portfolija.

Ministarstvo finansija, ali i Agencija za bankarstvo, tolerišu i ponašanje NLB banke u Banja Luci. Banka je u prošloj godini ostvarila 18,8 miliona dobiti, od čega je osam miliona vanrednih prihoda, ostvarenih naplatom hipoteka.

Po riječima direktora banke, Radovana Bajića, oni su jedna od rijetkih banaka kojima Agencija za bankarstvo Republike Srpske dozvoljava isplatu dobiti.

Adekvatnost kapitala je iznad 17 odsto i nemamo potrebu za dodatnim kapitalom na ovaj nivo aktive i vjerovatno će biti donesena odluka da se 60 do 70 odsto dobiti isplati akcionarima.

Po izvještaju Agencije za bankarstvo Republike Srpske, ta banka kod matične banke u Ljubljani drži deponovano više od 400 miliona KM, što je sedam puta više u odnosu na kapital. Značajan iznos depozita javnih institucija takođe se nalazi u ovoj banci, dok je povrat u privredu samo oko 200 miliona kreditnih sredstava.

"U Agenciji kao regulatoru morali su dati saglasnost, jer je riječ o nedozvoljenoj koncentraciji izloženosti, s obzirom na visinu kapitala od 60 miliona. Izvučeni depoziti iz Republike Srpske su gotovo 700 odsto od vrijednosti kapitala" kažu stručnjaci i dodaju da je izvjesno da NLB banka gubi sadašnju privilegovanu poziciju. I da im je zbog gubitka prihoda jedino preostalo da smanjenjem troškova depozita i kamata na štednju pokušaju da održe sadašnju situaciju.

Pozitivni gubitak od blizu dva i po miliona maraka koštaće funkcije dosadašnjeg direktora Komercijalne banke u Banja Luci, Srđana Šuputa. Po saznanjima Faktora od izvora bliskih centrali Komercijalne banke u Srbiji, oni su se već dali u potragu za Šuputovim nasljednikom, mada je sve izvjesnije da će banjalučku ispostavu iz dobiti kupiti Nova banka.

Isti izvor potvrđuje da je gotovo izvjesna kupovina Komercijalne banke u Srbiji, a da je kupac AIK banka u vlasništvu Miodraga Kostića, koji je saglasan da banjalučka ispostava ide odvojeno u kupovinu.

Ministar finansija napravio je pravu malu organizovanu grupu koja ima cilj da, najblaže rečeno, uništi Novu banku. Plasiranjem informacija da je to banka koja će sljedeća doživjeti sudbinu propalih banaka, mali finansijski klan uspio je u vrlo kratkom roku da iz Nove banke izvuče 130 miliona depozita.

"Za sada je taj udar na Novu banku amortizovan jer je napravljena disperzija dopunom sredstava akcijom rasta štednje građana i naplatom kredita", tvrdi izvor Faktora i dodaje da se i Nova banka finansira iz poslova sa državom jer im je dio obveznica kupila Investicioni-razvojna banka.

Samim tim, banka se nalazi u privilegovanom položaju u odnosu na druge, koje se moraju dokapitalizovati sredstvima vlasnika, odnosno akcionara, što ovdje nije slučaj.

Izvor: Faktor magazin