Šta je sa zakonom o porijeklu imovine?

Delegati Vijeća naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojili su danas u drugom čitanju Zakon o izmjeni Zakona o platama i naknadama, čime su izabrani i imenovani funkcineri u Zajedničkim institucijama BiH izgubili pravo na tzv. bijeli hljeb, dosadašnju privilegiju da 12 mjeseci nakon isteka mandata primaju puni iznos plate.

Bosna i Hercegovina 02.03.2016 | 19:49

Protiv izmjene Zakona glasali su delegati hrvatskog naroda, jer smatraju da je zakon populistički, te da se time krši i Ustav BiH u kojem stoji da se funkcinerima ne mogu smanjivati plate i naknade. Delegati srpskog naroda jednoglasno su podržali ukidanje dosadašnje privilegije, ali predsjedavajući Vijeća naroda Ognjen Tadić smatra da sada postoji mogućnost da pojedinci pokušaju nadoknaditi ono što im je oduzeto izmjenom Zakona. Rješenje za to je, smatra Tadić, usvajanje Zakona o porijeklu imovine.

"Da imamo Zakon o ispitivanju porijekla imovine na nivou entiteta, jer je to njihova nadležnost, mi bismo spriječili sve funkcinere da zadnju godinu ili nekoliko mjeseci svog mandata iskoriste da bi rješavali svoje zaposlenje nakon isteka mandata ili da na neki drugi način zloupotrijebe položaj rješavajući svoje lične potrebe na način da nekome čine usluge.To što bi stekli ili ostvarili na takav način bilo bi da imamo taj Zakon sankcionisano, a tako stečena imovina ili neka druga dobit oduzeta", tvrdi Tadić.

A da su nekima malo i plata i "bijeli hljeb" i ostale privilegije svjedoči i afera oko nabavke ličnih dokumenata u BiH. Tužilaštvo BiH na osnovu revizorskog izvještaja vodi istragu: da li je bilo namiještanja tendera, zašto se pregovaralo samo sa jednom firmom i ko su stvarni vlasnici te firme, te ko je odgovoran za činjenicu da građani BiH plaćaju najskuplja lična dokumenta u Evropi, a možda i šire?

Izgleda da su u procesu nabavke ličnih dokumenata oštećeni i građani BiH i budžet institucija. "Da je to tako potvrđuje činjenica da je za nešto više od dvije godine plaćeno više od 15 miliona maraka za lične karte, a isporučeno je ličnih karata u vrijednosti od sedam miliona maraka", ističe delegat Bošnjaka u Vijeću naroda Halid Genjac i dodaje da su sve propuste u tom procesu platili građani.

"Neko za to mora odgovarati", upozorava Genjac. Hrvatski Delegat, član Hrvatske seljačke stranke Mario Karamatić kaže da su podaci izneseni u revizorskom izvještaju strašni, te da se to ne smije dešavati u Institucijama BiH.

I nevladin sektor traži od pravosuđa da ovo pitanje dovede do kraja i kazni odgovorne. "Nije bitno da li se radi o ministrima, direktorima ili bilo kome u tom sistemu, oni moraju odgovarati. To mora biti poruka svima da se nijedna marka građana, poreskih obveznika ove zemlje ne smije trošti nenamjenski", kaže Ivica Ćavar iz Centara civilnih inicijativa.

Ministar civilnih poslova u vrijeme kada je sporni ugovor o nabavci ličnih dokumenata potpisan, a danas delegat SNSD-a Sredoje Nović svu odgovornost za eventualne nepravilnosti prebacuje na tadašnje rukovodstvo Agencije za identifikaciona dokumenta. "Ministarstvo civilnih poslova nije imalo direktnu nadležnost da o tome odlučuje. Agencija za identifikaciona dokumenta ima svoj budžet, ona odlučuje o sredstvima i raspisivanju tendera, ona je vršila pregovarčki proces i oni su riješili to pitanje", kaže Nović.

Vijeće naroda zatražilo je od Savjeta ministara i Agencije za identifikaciona dokumenta da istraže sporni ugovor o nabavci ličnih dokumenata, koji su potpisali bivše rukovodstvo Agencije i bivši saziv Savjeta ministara, te da u roku od šest mjeseci o tome podnesu izvještaj Parlamentarnoj skupštini i Kancelariji za reviziju BiH.

BN TV