Srpska se zadužuje za 460 miliona KM

Budžetom za 2016. godine planirano je dugoročno zaduženje u budžetu Republike Srpske u iznosu od 460 miliona maraka, rekao je Zoran Tegeltija, ministar finansija Srpske obrazlažući prijedlog o dugoročnom zaduženju na posebnoj sjednici Republike Srpske koja je nastavljena danas.

Republika Srpska 23.12.2015 | 13:38

Tegeltija je rekao da je razlog za donošenje ove odluke finansiranje budžetskih izdataka u narednoj godini ali i za otplate postojećeg duga.

„Moguće je pribaviti sredstva kod Međunarodnog monetarnog fonda, kreditnim zaduženjem kod Svjetske banke i drugih finansijskih institicija“, rekao je Tegeltija.

Branislav Borenović, predsjednik PDP-a, je rekao da je maksimalno zaduženje od 460 miliona maraka za tu stranku neprihvatljivo, te je istakao da Vlada Republike Srpske vodi neodgovornu politiku zaduživanja i a da Srpsku vodi u opasnu ekonomsku situaciju.

„Ova odluka je čak i nezakonita jer svaka odluka o zaduženju treba da ide pojedinačno bez obzira na okvir koji je predviđen“, rekao je Borenović.

On je podsjetio na odluku Narodne skupštine iz 2012. godine o politici zaduživanja, kada su dati prioriteti zaduživanja, gdje je finansiranje budžetskog deficita bilo određeno kao posljednji prioritet, a sada se u najvećoj mjeri zadužuje radi pokrića budžetskih izdataka.

Poslanik NDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Dragan Čavić izjavio je danas da prijedlog odluke o dugoročnom zaduženju Srpske za narednu godinu nije usklađen sa prijedlozima ekonomske politike i budžeta za 2016.

Čavić je tokom skupštinske rasprave rekao da je prijedlogom budžeta predviđeno dugoročno zaduženje za narednu godinu od 459,44 miliona KM, a odlukom o zaduženju maksimum zaduženja predviđen je do 460 miliona KM, što je za 558.000 KM više nego što je predviđeno budžetom.

On je naveo da postoji i neusaglašenost odnosa duga i bruto domaćeg proizvoda /BDP/ u prijedlogu odluke o zaduženju sa tim odnosom predvićenim u Ekonomskoj politici, ali i sa pojedinim odredbama Zakona o zaduženju dugu i garanciji.

Poslanik SDS-a Miladin Stanić rekao je da se zbog zaduženosti Srpske nameće potreba refinansiranja postojećih obaveza po osnovu duga posredstvom jeftinih dugoročnih kredita kod međunarodnih investitora

Čavić optužuje vlast za rušenje ustavnog poretka

Dragan Čavić, predsjednik NDP-a je optužio Tegeltiju i Željku Cvijanović, predsjednika Vlade Republike Srpske za učestvovanje u rušenju ustavnog poretka jer su, kako on tvrdi, prihvatanjem zaduženja kod američkog fonda sa Floride mimo odluke skupštine otvorili prostor Vladi da donese odluku o prihvatanju zaduženja. Rekao je da je zbog toga podnio apelaciju Ustavnom sudu Republike Srpske i krivičnu prijavu.

Govoreći o prijedlogu dugoročnog zaduženja, rekao je da je odluka o zaduženju neusklađena i sa prijedlogom budžeta i ekonomskom politikom, koji su već razmotreni na tekućoj sjednici.

On je rekao da je u odluci o dugoročnom zaduženju naveden maksimalan iznos od 460 miliona dugoročnih zaduženja, a da je u prijedlogu budžeta ukupno predviđeno zaduženje veće za pola miliona maraka.

Osim toga, Čavić tvrdi i da je prekršen zakon po kojem je predviđen ukupan iznos duga od 60 odsto bruto domaćeg proizvoda, a da je taj iznos ovim odlukama i prijedlozima već prekoračen.

Čavić tvrdi da su donesene odluke u međusobnoj kontradikciji što njemu, kako je istakao, otvara sumnju da su odluke frizirane kako bi bio otvoren prostor za nova zaduženja.

U proteklih pet budžetskih godina uključujući 2016. godinu ukupna glavnica po dospjelim kreditima iznosila je 2,482 milijarde maraka a ukupan dug 2,745 milijarde. Prava slika vaše ekonomske politike je da nećete prezati od stvaranja enormnih kreditnih zaduženja“, rekao je on i dodao da je Srpska zrela za rekonstrukciju duga, reformu poreske uprave i uštede, ali da tih mjera u ekonomskoj oplitici nema.

Tegeltija održao završnu riječ

Ministar finansija Zoran Tegeltija je u svojoj završnoj riječi rekao da je ponosan na sve projekte koji su realizovani iz zaduženja koja su realizovana do sada, spomenuvši autoput Gradiška – Banjaluka, autoput Banjaluka - Doboj, Klinički centar Banjaluka, Bolnicu u Bijeljini a početkom januara je najavio otvaranje Južnog krila Kliničkog centra.

Rekao je da je politički nekorektno optuživati njega i predsjednicu Cvijanović da ruše ustavni poredak zato što pokušavaju naći najpovoljnije aranžmane za Republiku Srpsku. Napomenuo je da Srpska otplaćuje dugove mnogih preduzeća u Republici Srpskoj poput Vitaminke, Hidrocentrale Bočac i drugih, koji su sami sposobni da ih plaćaju, ali da su 90-ih donesene odluke da njihove obaveze preuzme Srpska.

Istakao je i da se ova vlast opredijelila da vrati sredstva stare devizne štednje, da plaća ratne reparacije i druge obaveze koje prethodne vlasti nisu vraćale.

(NN)