Raspakivanje Dejtona opasno po mir u BiH

Srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić ocijenio je da je za današnje generacije u BiH Dejtonski sporazum i postojeći sistem jedina alternativa "još za barem dvadeset godina", te upozorio da bi "raspakivanje" Dejtonskog sporazuma proizvelo sveopštu političku nestabilnost, pa i najdirektnije ugrozilo mir.

Bosna i Hercegovina 07.09.2015 | 09:45

Ivanić smatra da su možda moguće manje promjene Dejtonskog sporazuma za koje su jednako zainteresovane sve tri strane u BiH. 

"I ove promjene bile bi teško ostvarive, ali sam uvjeren da bi veće promjene Dejtonskog sporazuma bile nemoguće i da bi otvaranje te 'Pandorine kutije' oslobodilo duhove prošlosti i bilo vrlo opasno po mir u BiH", naveo je Ivanić za "Nezavisne novine". 

On je ocijenio da bi se, kad bi se otvorila ta nerealna rasprava o drugačijem uređenju BiH od sadašnjeg, u startu pojavile barem tri potpuno različite vizije BiH - bošnjačka o BiH bez entiteta, srpska o nezavisnoj Republici Srpskoj i hrvatska o nastanku trećeg, "hrvatskog" entiteta koji bi obuhvatao geografske prostore gdje su Hrvati većina. 

"Jasno je da bilo koja od ovih vizija sama po sebi isključuje ostale dvije i da kompromis nije moguć. Odatle i moj pesimizam oko bilo kakvih pozitivnih efekata priče o novom Ustavu ili o potrebi da BiH pređe iz dejtonske u briselsku fazu", ističe Ivanić. 

On dodaje da svi zagovornici svake od prethodne tri ideje znaju da o njima ne može biti saglasnosti, ali neki, a posebno bošnjački političari, uporno otvaraju ove teme želeći da se u proces uključi međunarodna zajednica. 

Ivanić smatra da je, bez obzira na dosadašnje promjene, od kojih veliki broj nije bio u skladu sa voljom srpskog naroda, ipak osnovni dio Dejtonskog sporazuma ostao nepromijenjen. 

"Tu mislim na dvoentitetsko uređenje i činjenicu da je stvarni život građana i danas kao i prije 20 godina najdirektnije vezan za entitete", naglasio je Ivanić. 

On je u tom pogledu dodao da stvarni budžet institucija BiH, kada se izuzmu međunarodne obaveze koje entiteti plaćaju, a institucije BiH su samo posrednik, već godinama oko milijardu maraka. 

"Republika Srpska finansira ovaj budžet sa približno 33 odsto, jer je i toliko učešće Republike u raspodjeli PDV-a. To znači da ovakva BiH 'košta' Republiku Srpsku oko 350 miliona KM godišnje", dodaje Ivanić. 

Ivanić ističe da se oko 230 miliona KM vrati u Republiku Srpsku kroz plate i doprinose, s obzirom na to da u institucijama BiH rade i građani Srpske koji čine trećinu zaposlenih, i da oni primaju plate i plaćaju doprinose, te da oko 70 odsto budžeta "ide" na plate. 

"Logičan je zaključak da je maksimalni 'trošak' koji Republika Srpska plaća institucijama stotinak miliona KM", navodi Ivanić. 

Ivanić smatra da je za razumne ljude Dejtonski sporazum toliko širok okvir da se unutar njega uvijek može naći rješenje za svaki mogući problem, za šta je preduslov da zainteresovane strane žele rješenje. 

"A ako imate nerazumne ljude, onda i najidealniji ustav ne može sam po sebi donijeti rješenje. Zbog toga, a znajući nas, smatram da ćemo sigurno obilježiti i četrdesetu godišnjicu Dejtona, ali, nadam se, u boljim ekonomskim uslovima. To će se desiti ako se manemo beskorisnih rasprava o pitanjima o kojima se ne slažemo /Ustav/, a okrenemo pitanjima od kojih se živi /ekonomija/", istakao je Ivanić.