Cijena zlata ne raste

Za većinu proizvođača sirovina, manja ponuda znači rast cijena i više profita, dok sa zlatom to nije slučaj.

Svijet 29.08.2015 | 12:15

Cijena zlata blizu je petogodišnjeg minimuma, investitori masovno prodaju zlato koje su gomilali godinama, a neke rudarske kompanije gube novac i smanjuju proizvodnju prvi put od 2008, prenosi „Blumberg“.

Ako se može učiti na primjerima iz prošlosti, takav razvoj događaja neće značajnije uticati na tržište zlata.

Zlato se mahom posmatra kao finansijsko sredstvo, bilo da je u obliku poluga, novčića ili nakita koji se prenosi sa generacije na generaciju, i svaka unca ikada iskopana još uvijek postoji, a reciklirano zlato čini više od četvrtine u godišnjoj ponudi tog metala.

„Pitanje je da li će, ili ne, smanjenje proizvodnje uopšte uticati na cijene zlata“, navodi analitičar londonske kompanije „Senford S. Bernštajn end ko“, Pol Gejt.

Globalna proizvodnja u rudnicima je prošle godine porasla 24 odsto u odnosu na period prije 10 godina na rekordnih 3.144 metričke tone, budući da su kompanije podsticale proizvodnju da bi iskoristile visoke cijene zlata, pokazuju podaci „Tomson Rojtersa“.

Oko 65 odsto iskopanog i recikliranog zlata koristi se za izradu nakita ili industrijskih proizvoda, dok se ostatak prodaje investitorima. Cijena zlata pala je 40 odsto sa rekordnog maksimuma od 1.921,17 dolara za uncu u septembru 2011, kada su kupci izgubili vjeru u zlato kao vrijednu investiciju.

Špekulacije o podizanju kamatnih stopa u SAD i snažan dolar doveli su do pada cijene zlata na 1.077,40 dolara 24. jula, što je najniži nivo od februara 2010. Cijena zlata se od tada oporavila oko pet odsto na 1.136,37 dolara u svjetlu devalvacije kineske i kazahstanske valute i masovne globalne prodaje akcija, koja je podstakla tražnju zlata.

Cijene, međutim, još uvijek nisu dovoljno visoke po mišljenju nekih proizvođača. Oko 10 odsto svjetskih rudnika zlata je u gubicima, pokazuju podaci londonske istraživačke kuće Metals fokus. Proizvodnja zlata počeće da pada već od sljedeće godine, a najveći pad očekuje se od 2018. Ove godine, proizvodnja bi mogla biti niža za 25 tona, predviđa HSBC holdings.

Uz cijene na nivou od 1.100 dolara, proizvodnja će do kraja decenije po svoj prilici pasti 18 odsto, budući da su industriji zlata potrebne cijene od oko 1.200 dolara da bi bila na nuli kada se uzmu u obzir svi troškovi, navodi Metals fokus.

Najveći svjetski proizvođač zlata Barik gold korp smanjiće proizvodnju u narednih nekoliko godina, navodi bonitetna kuća „Mudis“, koja je sredinom mjeseca snizila kreditni rejting te kompanije na jedan stepen iznad neinvesticionog.

Profitne marže 15 najvećih svjetskih proizvođača pale su 45 odsto od 2011, a njihovi dugovi udvostručeni su na 34,7 milijardi dolara, navodi „Blumberg“. Smanjenje proizvodnje od pet odsto pomoglo bi u uravnoteženju tržišta i pružilo podršku cijenama. Zlato bi u tom slucaaju moglo da poskupi 19 odsto do 2017, dijelom u svjetlu smanjenja ponude, predviđa banka HSBC.

Takozvani zlatni suficit, koji predstavlja odnos proizvodnje i reciklaže zlata i tražnje iz zlatara, industrije i od strane investitora, pašće iduće godine na 999 tona, što je najniži nivo od 2012. Suficit je 2013. iznosnio 1.476 tona.

Biće potrebno neko vrijeme da rezanje proizvodnje počne da utiče na cijene, budući da tražnja zlata može biti podmirena kroz recikliranje i upotrebu tog metala iz sefova. Cijena zlata bi do decembra iduće godine mogla da padne na 800 dolara za uncu, predviđa analitičar amsterdamske banke ABN Amro, Žoržet Boel.